U pčelinjaku Zorana Vasića u Kozincima kod Gradiške, broj društava se ubrzano povećava rojenjem pčela. To je prirodan proces koji kod pčelara izaziva veliku pažnju i zahtijeva brzu reakciju, kako bi pčele u kraćem vremenskom periodu efikasno skinuli sa grana, i vratili u košnice.
U protivnom, pčele će nastaviti let u potrazi za dupljom u drveću ili nekom drugom mjestu u prirodi. U svijetu pčela, rojenje je prirodan i vitalan proces koji obezbjeđuje opstanak i razmnožavanje kolonija. Kada kolonija postane prevelika, dio pčela predvođenih maticom, napušta košnicu i traži novo mjesto. Pčele se, u takvim okolnostima, kao što je primjer kod ovog pčelara, najčešće nastanjuju u krošnjama drveća.
Kako se pčele roje, objasnio je Zoran Vasić. Kada je vrijeme za rojenje, matica će privremeno prestati polaganje jaja i napustiti košnicu s velikim brojem pčela radilica. Ove pčele, kao roj, obično se okupljaju na obližnjoj grani ili drugom mjestu. Roj pčela šalje izviđače u potrazi za novim domom.
Kada izviđači pronađu odgovarajuće mjesto za koje smatraju da bi moglo poslužiti svrsi, roj će se preseliti na tu, novu lokaciju. Da bi izbjegli rojenje a time, veoma često, gubljenje novih pčelinjih društava, pčelari, pored još nekih postupaka, objašnjava naš sagovornik, moraju obezbijediti dovoljno prostora u košnici, dodati satne osnove ili cijele nove nastavke, zavisno o vrsti košnice. To koloniji omogućava više prostora.
M.Pilipović