Borovnica je na prostoru Republike Srpske postala prepoznatljiva voćna vrsta, kako zbog svojih nutritivnih vrijednosti, tako i zbog povoljnih uslova za uzgoj i plasiranja na tržište. U Srpskoj ima oko 40 registrovanih proizvođača borovnice. Većina je u ravničarskom dijelu zemlje, ali Dragana Malešević Traskot iz firme „PEVA d.o.o. Gradiška“ kaže da se borovnica može uzgajati i na obroncima Kozare.
„Uradili smo analizu zemljišta i uz pomoć Savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede odlučili smo da podignemo zasad borovnice od 600 grmova u Selu Kozara na površini od dva dunuma, a u planu je da na jesen posadimo još jednu parcelu“ kaže Malešević Traskot i dodaje da zemljište odgovara borovnicama, da imaju izvor vode za navodnjavanje i da postoji budućnost u ovom dijelu Srpske za organsku proizvodnju.
Da je budućnost uzgoja izvjesna na Kozari potvrdili su i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske. Bojan Kecman iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi je nakon obilaska zasada potvrdio da borovnica na obroncima Kozare dobro napreduje.
„Imajući u vidu da je posađena u januaru ove godine, kada su bile niske temperature, stanje je odlično. Riječ je o trogodišnjim sadnicama koje već rađaju, ali sad se ipak mora raditi rezidba da ne bi kasnije zaostajale u razvoju.
Tako da mi očekujemo pun urod naredne godine“, rekao je Kecman i dodao da su početna ulaganja u uzgoj borovnice, za razliku od ostalih kultura, veća, ali da su veliki i benefiti jer je borovnica grm koji može da rađa više od 50 godina.
Organska proizvodnja je u povojima na prostoru Srpske, ali je takva vrsta proizvodnje poželjna kako kod nas tako i u Evropi i sve je veća potražnja za voćem i povrćem iz organskog uzgoja.
Malešević Traskot ističe da u svojoj proizvodnji ne koriste pesticide i insekticide jer smatraju da je organska proizvodnja važna kako za zdravlje ljudi tako i za očuvanje životinjskog i biljnog svijeta.
Kada je u pitanju tržište i radna snaga Dragana Malešević Traskot kaže da će se osloniti na lokalno stanovništvo. „Mislim da je lokalno tržište sasvim dovoljno za plasiranje naše borovnice. Isto tako što se tiče radne snage oslonićemo se na lokalno stanovništvo ovdje u selu“, kaže Malešević Traskot.
Borovnica na našim prostorima nema konkurenciju u svijetu, jer u vrijeme njenog dospjeća na tržištu nema svježih borovnica iz ostalih zemalja. Cijena ove godine iznosi od 12 do 20 konvertibilnih maraka po kilogramu.
Izvor: RTVG