GRADIŠKA – Kada je Darija Gvozdena, profesora srpskog jezika i književnosti u Srednjoj stručnoj i tehničkoj školi u Gradišci, njegov bivši učenik, a sada student treće godine medicine u Novom Sadu, Dražen Miljanović zamolio da napiše predgovor za zbirku poezije Posveta osveti“, osjećao je neopisivu sreću, radost i uzbuđenje.
„Pomiješale su mi se emocije, ponos zbog uspjeha moga učenika i spoznaja da su moji časovi srpskog jezika, u školi, razgovori o ljepoti srpskog jezika i književnosti, motivisali, podstakli, pobudili Miljanovićev talenat“, pohvalio se profesor Gvozden, gost i besjednik na promociji Miljanovićeve knjige, u „Kulturnom centru“ Gradiška.
U dvorani, neobično ispunjenoj za ovakve prilike, profesor je podsjetio na školske časove i pismene radove, gdje se Dražen iskazao kao uspješan mladi pisac.
„Kada je on čitao svoje psimene radove, većinom prozne, u učionici je bila tišina. Svi učenici su ga pažljivo slušali. Kada bi zatvorio svesku i sjeo, tišina je bila još nekoliko trenutaka a onda aplauz, čestitanja i ohrabrenje. Meni je i tada bilo jasno, da će književnost imati važnu ulogu i mjesto u Draženovom životu,“ kazao je profesor Gvozden, ugledan pedagog, zagovornik pisanja ali i čitanja, promoter knjiga i književnosti.
I njegovo kazivanje o svome bivšem učeniku, publika u dvorani, ćutke je pratila, pažljivo slušajući svaku njegovi riječ. Na kraju, profesorovog obraćanja, nagradili su ga aplauzom. Zato ovo nije bila svakidašnja promocija knjige.
Zbirka pjesama „Posveta osveti“ Dražena Miljanovića, podijeljena u dvije cjeline, u posvetu i osvetu, njegov je prvenac. Promišljajući o različitim životnim dilemama, prolaznosti života, rodnom kraju, odrastanju, roditeljima, o ljubavi, Dražen je u svoju poeziju utkao majku, njen kult, kao motiv, stalnu temu i svoju literarnu inspiraciju.
Taj kult stoji ispred nas, bez obzira na vremena, životnu dob, okolnosti, iskušenja, poraze i uspjehe, padove i podizanja.
U predgovoru Miljanovićeve knjige, profesor Gvozden je priredio analizu njegovog lirskog promišljanja i motiv majke. Кroz stihove:
„Svaki joj je dan nova smrt koju živi,a zbog mene vaskrsava svaku zoru“,
ponajbolje se vidi pozicija svake majke, ispjevana kroz samo dva stiha. Ona je tu da brine i umire za nas, ali isto tako da ustane kada god je mi pozovemo. To mogu samo majke, navodi profesor Gvozden. I nastavlja.
„Motiv prolaznosti života i svega što život donosi, sveprisutni su u ovoj zbirci. Autor to postiže i alegorijama o čovjeku, o njegovoj kratkotrajnosti, mladom, vedrom sjaju koji tako brzo prestaje da blista.“
Ima u ovim pjesmama, zaključuje profesor Gvozden, vriska zbog težine života i bola koje nam on nemilosrdno priređuje.
„Bože, koliko je izopačen i divan ovaj gnusni svijet“ – kroz ove stihove jasno je vidljiv stav o životu koji istovremeno može biti i divan i gnusan. Pored motiva prolaznosti života, prisutni su i motivi ljubavi, porodice, prirode, književnoumjetničkog djela,“ zaključio je profesor Gvozden.
Dražen vjeruje da je talenat za pisanje naslijedio od majke a ljepotu, zvuk i sjaj riječi prepoznao na časovima srpskog jezika, od svoga profesora.
„Moj profesor Dario Gvozden je meni, i drugim učenicima, otvorio korice knjiga i stranice literature. Njegovim pedagoškim pristupom i stalnim ukazivanjem na vrijednosti svakog književnog djela, ušao sam, svim srcem, u svijet metafore, alegorije, uporedbe, gradacije, hiperbole, prepoznao stilske figure, izražajna sredstva kao temelj pjesničkog izraza koji oblikuju njegov stil.“
Dražen je porijeklom iz potkozarskog sela Cimiroti. U Osnovnoj školi u Turjaku bio je đak generacije a ovaj uspjeh ponovio je u Medicinskoj školi u Gradišci. Na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu, je uspješan student, budući ljekar i pjesnik u bijelom mantilu.
Svjedočanstvo o ljepoti i vrednoti
Zbirka poezije „Posveta osveti“ pisana je slobodnim stihom, osobenim stilom i leksikom, sa elementima hermetičnosti.
Ova knjiga, na poseban način svjedoči i ljepoti i vrednoti, o sunčanim danima jednog oivičenog vremena koje nam je podareno, ali i o njegovim tminama, tunelima, oblačjima. Upravo tu negdje, između svega navedenog, čovjek treba da pronađe put do svoga spasenja, napisao je profesor Gvozden.
Nezavisne novine / Milan Pilipović