Brano Račić, šezdesetpetogodišnji poljoprivrednik iz Novog Sela kod Gradiške u svako doba godine ima pune ruke posla.
U proljeće, ljeti i u jesen angažovan je na sadnji i berbi povrća u plastenicina, zimi najviše radi oko klanja gusaka. Ovu proizvodnju doveo je do perfekcije. Formirao je matično jato, sam je izradio inkubator za leženje guščića, a u ovo doba godine završava topljenje guščije masti.
„Veliki je to, ali plemenit i koristan posao. Pronikao sam u tajne ove proizvodnje, tako da guske u vrijeme klanja postižu idealan srazmjer masti u odnosu na težinu. Guske iz moga jata se hrane prirodnim žitaricama, nalaze biljke na prirodnom pašnjaku, a na raspolaganju im je i ribnjak. Ne pojedu ni grama koncentrata i onda je jasno zašto je guščija mast od mojih gusaka bez premca“, objašnjava Račić.
Ova zima obiluje velikim zagađenjima vazduha u cijelom regionu. Guščija mast je stari narodni lijek za otklanjanje problema kod disajnih organa i puteva. Pogodio je sa ovim poslom.
„Istopićemo šezdesetak litara guščije masti. Pakujemo ih u male bočice. Za nas znaju svi od Sarajeva i Kaknja do Prijedora i Brčkog. Guske uzgajamo zbog masti, to nam je glavni proizvod, ali dragocjene su i guščije džigerice te dimljeno crveno i bijelo meso“, ističe Brano Račić.
Nije lako oformiti jato od stotinjak gusaka. Treba imati zdrava i svježa jaja, a u inkubatorima se izleže guščića iz polovine jaja. Svake godine izleže i dvadesetak guščića na prirodan način, ležanjem gusaka u gnijezdu.
Ističe da je imao problema sa štetočinama, pogotovo sa lisicama i šakalima. Kompletno imanje, kroz koje protiče rječica Matura je ogradio, pa je štetu prilično smanjio.
Kaže da nema predaha, jer odmah nakon topljenja guščije masti nadolaze poslovi u plastenicima. Rani rokovi sjetve povrća u čaše samo što nisu stigli.
Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please support us by disabling your Ad Blocker.
Koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najbolje iskustvo na našoj web stranici. Ako nastavite koristiti ovu stranicu, pretpostavit ćemo da ste zadovoljni njome.
U proljeće, ljeti i u jesen angažovan je na sadnji i berbi povrća u plastenicina, zimi najviše radi oko klanja gusaka. Ovu proizvodnju doveo je do perfekcije. Formirao je matično jato, sam je izradio inkubator za leženje guščića, a u ovo doba godine završava topljenje guščije masti.
„Veliki je to, ali plemenit i koristan posao. Pronikao sam u tajne ove proizvodnje, tako da guske u vrijeme klanja postižu idealan srazmjer masti u odnosu na težinu. Guske iz moga jata se hrane prirodnim žitaricama, nalaze biljke na prirodnom pašnjaku, a na raspolaganju im je i ribnjak. Ne pojedu ni grama koncentrata i onda je jasno zašto je guščija mast od mojih gusaka bez premca“, objašnjava Račić.
Ova zima obiluje velikim zagađenjima vazduha u cijelom regionu. Guščija mast je stari narodni lijek za otklanjanje problema kod disajnih organa i puteva. Pogodio je sa ovim poslom.
„Istopićemo šezdesetak litara guščije masti. Pakujemo ih u male bočice. Za nas znaju svi od Sarajeva i Kaknja do Prijedora i Brčkog. Guske uzgajamo zbog masti, to nam je glavni proizvod, ali dragocjene su i guščije džigerice te dimljeno crveno i bijelo meso“, ističe Brano Račić.
Nije lako oformiti jato od stotinjak gusaka. Treba imati zdrava i svježa jaja, a u inkubatorima se izleže guščića iz polovine jaja. Svake godine izleže i dvadesetak guščića na prirodan način, ležanjem gusaka u gnijezdu.
Ističe da je imao problema sa štetočinama, pogotovo sa lisicama i šakalima. Kompletno imanje, kroz koje protiče rječica Matura je ogradio, pa je štetu prilično smanjio.
Kaže da nema predaha, jer odmah nakon topljenja guščije masti nadolaze poslovi u plastenicima. Rani rokovi sjetve povrća u čaše samo što nisu stigli.
Izvor: https://aloonline.ba/ Autor: Boško Grgić