Maligne bolesti sve su češća tema u društvu, a gotovo da ne postoji porodica u kojoj se neko nije suočio sa ovim oblikom oboljenja. Odmah iza kardiovaskularnih oboljenja, maligne bolesti nalaze se među vodećim uzrocima smrtnosti .
Gostujući u Jutarnjem programu RTVG-a, specijalista nutricionista u Bolnici Gradiška, Dragan Stanišljević, istakao je da maligne bolesti ne predstavljaju samo zdravstveni i psihološki problem pojedinca, već pogađaju i čitavu porodicu. Prema njegovim riječima, kod većine ljudi genetika daje predispoziciju, ali način života igra ključnu ulogu u tome da li će se bolest razviti.
Nezdrava ishrana, gojaznost, pušenje, konzumacija alkohola i fizička neaktivnost pogoduju razvoju hroničnih upalnih procesa u organizmu. Kada je riječ o unosu nutrijenata, Stanišljević je naglasio da je od velikog značaja unos antioksidanasa koji štite ćelije od oštećenja, kao što su vitamin C i vitamin E, a nalaze se u sjemenkama, orašastim plodovima i biljnim uljima, kao i beta-karoten, prisutan u mrkvi, bundevi i tamnozelenom lisnatom povrću. Kao jednu od najvećih zabluda naveo je uvođenje autofagije kao načina ishrane, ističući da je ona isključivo važna za čišćenje zdravog organizma, a ne za mršavljenje ili za osobe koje imaju hronična oboljenja.
On je dodao da je izuzetno važno voditi računa o kontroli tjelesne težine, posebno masnog tkiva, koje proizvodi estrogen hormon povezan sa nastankom karcinoma dojke kod žena.
Regulacijom ishrane i sprečavanjem naglih skokova insulina mogu se spriječiti promjene na ćelijskom nivou, jer insulin može onemogućiti apoptozu, odnosno prirodnu smrt ćelija kada za to dođe vrijeme. Loša ishrana takođe mijenja sastav crijevnog mikrobioma i smanjuje količinu butirata, supstance koja ima važnu ulogu u zaštiti crijevne sluznice.
Izvor: RTVG