GRADIŠKA – Navršilo se 50 godina od formiranja Književnog kluba “24. april” iz Gradiške. Dogodilo se to 13. februara 1975. godine na inicijativu pjesnika Danila Karapetrovića. Osim njega, osnivači su Milan Grozdanić, Duško Stegić, Ranko Gligić, Milan Bjelajac, Radojica Grujić, Ignjatija Adžić i Sadik Tabaković.
Pomogli su Drago Malešević, u to vrijeme dopisnik “Glasa”, i Vojin Todorović, sekretar Kulturno-prosvjetne zajednice Gradiška, podsjeća Karapetrović, nepokolebljivi lirik koji pola vijeka nosi pjesnički teret. I nije posustao.
“Prvi nastup naših članova bio je u Gornjim Podgradcima, gdje su pjesnici čitali poeziju posvećenu djeci Kozare, koja su stradala u Drugom svjetskom ratu. Sarađivali smo sa mnogim redakcijama, književnim časopisima i pjesničkim udruženjima”, ispričao je Danilo Karapetrović povodom velikog jubileja.
Među piscima koji su tada podržali gradiške literarne stvaraoce su Ranko Preradović, Duško Trifunović i Zorica Turjačanin.
“Naziv Književnog kluba usvojili smo na prijedlog Ranka Preradovića, jer je 24. april Dan oslobođenja Gradiške u Drugom svjetskom ratu”, kaže Karapetrović.
On i sada, sa istim entuzijazmom, sa jednakim zanosom kao i prije pet decenija, piše i promoviše poeziju.
“Tada nismo imali radio-stanice, televizije, Dom kulture, postojala je samo Narodna biblioteka ‘Lepa Radić’, gdje smo čitali stihove, okupljali se, pisali i razgovarali o književnom radu i djelovanju”, objašnjava Karapetrović tadašnji stvaralački ambijent.
“To su bila okupljanje svih koji vole i njeguju lijepu književnu riječ. Nismo imali materijalnih uslova, ali smo voljeli književnost i poeziju, trudili se da se za nas čuje putem literarnih rubrika u časopisima. Težili smo da objavimo prvu zbirku poezije, što je u to vrijeme bio veliki uspjeh. Gostovali smo u školama, čitali radove, širili ideju lirskog izraza, podsticali mlade, prvenstveno učenike, da pišu i da u pisanju pronalaze smisao života, suštinu kulture i umjetnosti, puteve obrazovanja”, ispričao je ovaj zanesenjak koji je život pretočio u stih i ne ispušta ga nijednog trenutka, nikada i nigdje.
Članovi Književnog kluba, različitih generacija i zanimanja, objavili su 60 knjiga, od kojih 23 zbornika. Od osnivanja do sada evidentiran je 81 autor, pjesnik, pripovjedač, satiričar… Gradiški literarni stvaraoci zastupljeni su u pet pjesničkih antologija i zbornika Republike Srpske i Srbije.
Na pjesničkim susretima u Gradišci gostovali su poznati književnici Mladen Oljača, Nasiha Kapidžić Hadžić, Dragan Kolundžija, Velimir Milošević, Ismet Bekrić, Mira Alečković, Stanko Rakita…
“Smatram veoma plodnom, korisnom i značajnom dugogodišnju saradnju sa Podružnicom Udruženja književnika BiH”, naglasio je Karapetrović.
Prvu zajedničku zbirku Književni klub “24. april” pod naslovom “Sunce nad Kozarom” objavio je 1977. godine.
Karapetrović je, takođe, objavio 38 samostalnih knjiga poezije.
Književni klub utemeljio je manifestaciju “Djeca pjevaju slobodi” 1980. godine.
Bile su uključene sve škole, a učenici su radove slali na konkurs.
Najbolji su nagrađivani, obavljene su njihove pjesme, učestvovali su na poetskim susretima.
Književni klub je, pored ostalih priznanja, dobitnik Povelje grada Gradiška.
Knjiga sa tri riječi
Danilo Karapetrović objavio je knjigu sa samo tri riječi, štampanu u 300 primjeraka. To su rađanje, vjenčanje i smrt, koje su likovno ilustrovane.
“Sav život sažet je u tri riječi i svakome pripadaju, bez obzira na to da li je bogat ili siromašan, vladar ili seljak. To je univerzalna pravda jednaka za sve i niko do sada, niti u budućnosti, ništa neće moći promijeniti”, naveo je Karapetrović.
Porodičnu kuću pretvorio u biblioteku
Porodičnu kuću u Donjoj Jurkovici, izgrađenu 1936. godine, Danilo je pretvorio u Zavičajnu biblioteku sa više od 1.000 knjiga, zbornika, fotografija sa književnih manifestacija, dokumenata o istoriji Donje Jurkovice.
“U biblioteci su izdanja domaćih pisaca, članova Književnog kluba ‘24. april’, ali i izdanja prijatelja pjesnika, među kojima je Panto Stević. On je donirao sva svoja izdanja za našu biblioteku, gdje je takođe i više publikacija o stradanju Kozarčana u Jasenovcu, učešću u ratovima, radnim i društvenim pobjedama”, objasnio je Karapetrović sadržaj biblioteke, gdje se takođe održavaju i pjesničke večeri, susreti pripovjedača te promocije knjiga.