Petnaest kilometara od Gradiške je selo Rogolji, među najvećim i najljepšim u Lijevče polju. Prema posljednjem popisu iz 2013. godine ima 670 stanovnika. U periodu između dva svjetska rata, najviše stanovnika u Rogoljima bilo je 1961. godine – 816. Mještani ovog sela, veoma su aktivni na društvenom planu. Najznačajniji pečat u kulturi, tokom posljednje tri decenije ostavilo je Kulturno-umjetničko društvo „Rogolji“ koje je odnjegovalo brojne generacije igrača folklora, muzičara, pjevača, čuvara tradicije i običaja svoga sela. Ostoja Slijepčević, član Kulturno-umetničkog društva iz Rogolja je najpoznatiji seoski svirač narodnih instrumenata. On je majstor na fruli, poželjan na svim seoskim zabavama, priredbama…
Autor: gradiskazivi.com
Studenti iz Gradiške, njih 130, potpisali su danas ugovore o stipendiranju. Zamjenik gradonačelnika Gradiške Dragana Ilić rekla je da ovogodišnji budžet za stipendije iznosi 220.000KM i da je u odnosu na prošlu godinu pojedinačna stipendija povećana. Prošle godine mjesečna stipendija je iznosila 150, a ove godine ona je 180KM. Ona je dodala da da se stipendije isplaćuju tokom deset mjeseci i da su isplate redovne. Ilićeva je naglasila da su ugovori potpisani sa studentima koji se školuju u akademskoj 2024/2025. godini na visokoškolskim ustanovama koje se finansiraju iz budžeta Republike Srpske, BiH i Republike Srbije. Ivana Keranović, student pete godine Medicinskog fakulteta ističe da je tokom…
U dvorištu porodice Ilisić, u grbavačkom zaseoku istog imena, sačuvane su mnoge starine. Znamenita je kuća koju je, poslije povratka iz zarobljeništva u Njemačkoj, poslije Drugog svjetskog rata izgradio Riste Ilisić. Njegov unuk Miro ispričao nam je, da su u toj kući, sa dvije sobe, odrasle mnoge generacije. On čuva uspomene na pretke, na babu i djeda, čije fotografije su i sada na zidu. Sjeća se i ukućana koji su rođeni i odrasli u staroj kući, svojevrsnom porodičnom muzeju. Šezdesetih godina prošlog vijeka, u kući gdje i sada postoje mnogi predmeti iz tog perioda, živjela je brojna porodica. „Živjeli su…
Kada je krenuo na pauzu za doručak u proljeće 2008. godine, Bojan Vujčić, tada kustos a danas direktor Zavičajnog muzeja u Gradišci, nije ni slutio šta će mu se sudbonosno desiti. Ne samo njemu, već i cjelokupnoj istoriji Gradiške i okoline. U ruke su mu iz vazduha, sa visine pale autrougarske novine „Illustrirte Wiener Exstrablatt“, prepune informacija zanimljivih istoričarima. Uhvatio je u nevjerici novine i pogledao uvis. Imao je šta i vidjeti. Mnoštvo papira padalo je sa visine. „Nakon rekonstrukcije zgrade autrougarske vijećnice sa vanjske strane, radnici su pristupili unutrašnjim radovima. Čisteći tavan našli su ogromne količine službenih i drugih…
U Zavičajnom muzeju Gradiška večeras je otvorena izložba “Novčanice na prostoru Gradiške u periodu 1878-1945”. Autori izložbe Alen Mešić i Albin Zidar, članovi Udruženja kolekcionara i ljubitelja istorije”Denarius”, izložili su papirne novčanice koje su bile u službenoj upotebi na području Gradiške od početka vladavine Austrougarske monarhije do kraja Drugog svjetskog rata. Mešić, koji je i predsednik Udruženja “Denarius”, rakao je da je ova izložba nastavak prošlogodišnje izložbe “Kovani novac na gradiškom području do 1978. godine”, te da je za sljedeću godinu planirana izložba novca iz perioda od 1945. godine do danas. Zidar je istakao da je među izloženim novčanicama iz…
U Gradišci je danas sahranjen Đuro Čičić, koji je prije dva dana preminuo u 92. godini. Pripadao je slobodarskoj porodici koja je, tokom okupacije u Drugom svjetskom ratu uspjela izbjeći iz grada i domoći se Kozare. Đurin brat Vojislav Čičić, bio je kurir kod legendarnog partizanskog heroja Josipa Mažara Šoše, komandanta Jedanaeste krajiške divizije. Vojislav je poginuo zajedno sa Šošom, oktobra 1944. godine od eksplozije minobacačke granate kod Travnika. Đuro je bio, društveno veoma aktivan. Pored ostalog, bio je član Lovačkog udruženja, pčelar, zagovornik akcija na uređenju Gradiške, borac za ekonomski napredak svoga kraja. Bio je veoma posvećen porodici i…
Tehnička škola Gradiška dobar je primjer usklađivanja srednjoškolskog obrazovanja sa potrebama privrednog sektora, što postižu kontinuiranom nabavku opreme i alata za kabinete praktične nastave za učenike, u saradnji sa međunarodnim donatorima, gradskim i republičkim institucijama i lokalnim privrednicima, izjavila je ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Željka Stojičić, tokom posjete ovoj školi. Stojičićeva je prisustvovala prezentaciji opreme i alata za praktičnu nastavu, vrijednosti oko 40.000 KM, koju je Tehnička škola nabavila kroz projekat „Bolje dualno obrazovanje u Gradišci“. Ona je dodala da Tehnička škola Gradiška aktivno u kreiranju upisne politike u srednjim školama, u cilju da školuje kadrove koji su potrebni…
Čuveni sajt rangirao je glumce prema uspjehu, odnosno prema broju nagrada i nominacija kao i popularnosti. Srpska kinematografija oduvijek je bila poznata po izuzetnim glumačkim talentima, a njeni predstavnici obilježili su filmsku scenu kako u regionu, tako i na evropskom i svjetskom nivou. Foto: Stefan Andrić Nedavno je IMDb objavio listu najboljih srpskih glumaca, prepoznajući njihov doprinos umjetnosti i van granica matične zemlje. Čuveni sajt rangirao je glumce prema uspjehu, odnosno prema broju nagrada i nominacija kao i popularnosti. Za mnoge će ona biti iznenađenje, jer u vrhu nema Miloša Bikovića ili Dragana Mićanovića. Foto: Branimir Milovanović 1. Zlatan Vidović…
U okviru kompleksa manastira Karanovac počela je izgradnja crkve. Radi se o centralnom objektu budućeg pravoslavnog duhovonog centra u ovom dijelu Potkozarja. Planirano je da crkva bude završena i osvećena do kraja 2025. godine čime će kompleks manastira Karanovac biti u potpunosti završen. Nakon toga predstoji uređenje korita rijeke Lubine, izgradnja parkinga i okoliša manastira. Podsjećamo da je krajem prošle godine osvećena zimska crkva te izgrađeni konaci. Arheološko istraživanje ovog lokaliteta počelo je 2004. godine, kada je Zavičajni muzej iz Gradiške odlučio da pokrene obimne poslove i utvrdi nove činjenice o postojanju i životu manastira. Milan Pilipović
GRADIŠKA – Za Mirka Bukovicu (72), porijeklom iz obližnje Jablanice, posebnu vrijednost imaju registri sa stotinama dokumenata o njegovom humanitarnom radu, koje je, nakon penzionisanja, donio iz inostranstva. On se, poslije 40 godina rada u Austriji, prije dvije godine vratio u Gradišku. U precizno opisanim akcijama, u evidenciji prikupljene i dostavljene robe i novca, imenima saradnika, na fotografijama hronološki poredanim u albumima, Bukovica prepoznaje suštinu svoga humanitarnog rada. Bio je inicijator i dugogodišnji predsjednik Srpskog kluba “Vidovdan” u Lincu. Od početka rata u BiH prikupljao je pomoć za bolesne i ranjene, za izbjeglice i za sirotinju. Proputovao je hiljade kilometara…