Članovi Bokserskog kluba ”Princip” Damjan Rakić i Luka Rađenović ostvarili su juče pobjede pred domaćim navijačima u gradiškoj Areni. Rakić je ubjedljivo slavio u svom debitantskom meču protiv Luke Dojčinovića iz Bokserskog kluba ”Knowdown” iz Doboja, u okviru petog kola Prvenstva Republike Srpske u olimpijskom boksu. Luka Rađenović je u meču za reprezentaciju Republike Srpske pobjedio Mihajla Ružića, reprezentativca Srbije, prekidom u trećoj rundi. Za mladog Rađenovića ovo je bio deseti meč u karijeri, a druga pobjeda za selekciju Srpske. Aktuelni je šampion Republike Srpske i vicešampion BiH. Izvor: RTVG
Autor: gradiskazivi.com
U organizaciji Gradskog pozorišta Gradiška u četvrtak, 8. maja u 20 časova u Kulturnom centru Gradiška biće izvedena predstava „Iskra“. Inspirativnu i dirljivu priču o životu i djelu Nikole Tesle, iz jedinstvenog ugla njegove majke -Đuke, donijeće Maja Kolundžija Zoroe. Predstava je zasnovana na istorijskim činjenicama, pismima, svjedočenjima i originalnoj dokumentaciji iz tog doba. Kroz majčine emocije i sjećanja, publika će doživjeti sve vrline i mane Tesline ličnosti, kao i porodičnu dinamiku, rodni kraj i epohu u kojoj je živio jedan od najvećih umova čovječanstva. Cijena ulaznice 10 KM. Izvor: RTVG
Džudisti gradiške ”Kozare” osvojili su proteklog vikenda četiri medalje na Prvenstvu Republike Srpske za juniore i starije pionire koje je održano u Prijedoru. Prve juniorske bronzane medalje u istoriji kluba osvojile su Jovana Janjić i Jelena Čupić. Srebrna medalja u konkurenciji starijih pionirki pripala je Jeleni Janjić, dok je bronzanu osvojio Nikola Mizdrak. Džudo klub ”Kozara” još su predstavljali Slađana Kovljen, Dunja Jurišić, Natalija Mizdrak, Marko Knežević i Relja Lakić. Izvor: RTVG
U Gradišci će 15. maja biti održan Festival porodice kao jedinstvena manifestacija u Republici Srpskoj koja baštini tradicionalne vrijednosti. U Kulturnom centru Gradiška u 19 časova biće organizovan muzički program i vrijedne nagrade za učesnike konkursa “Nacrtaj porodicu, osvoji nagradu”. Festival organizuje Grad Gradiška uz podršku Ministarstva porodice, omladine i sporta Republike Srpske, a u saradnji sa Kulturnim centrom Gradiška, JPU ,,Lepa Radić” i svim osnovnim školama u Gradišci. Gostujući u jutarnjem programu RTVG-a menadžer Grada Gradiška Bojan Vujinović rekao je da je porodica osnova razvoja društva i da je važno njegovati i sačuvati tradicionalne porodične vrijednosti. “Naši gosti…
Sedam takmičara karate kluba „Sensei karate do“ osvojilo je četiri medalje na Državnom prvenstvu koje je juče održano u Zenici. Nastupali su u katama i borbama i u generalnom plasmanu su zauzeli 14 mjesto. U katama zlatnu medalju je osvojio Marko Drinić, dok je srebro pripalo Mikaeli Kačavenda, u borbama zlatna je bila Milana Kačavenda, a srebrena medalja pripala je Stevanu Trivunoviću. Na prvenstvu je nastupalo 790 takmičara iz 116 klubova. Izvor: RTVG
Publicista i novinar Milan Ljepojević, porijeklom iz Miloševog Brda kod Gradiške, poklonio je 100 svojih knjiga Javnoj ustanovi Narodna biblioteka Gradiška. Radi se o različitim naslovima i aktuelnim društvenim, istorijskim i političkim temama kojima se Ljepojević bavi nekoliko decenija. „Odlučio sam da po 100 knjiga poklonima bibliotekama kozarskih i potkozaraskih opština i gradova. Smatram to veoma korisnim jer sam u knjigama sabrao mnoge važne faktore i činjenice koje čitaoci trebaju znati,“ kazo nam je Ljepojević. Knjige za gradišku Narodnu biblioteku preuzela je Snježana Mkiljković, direktor ove ustanove. Ona je zahvalila Ljepojeviću na ovom poklonu kojim će uvećati fond knjiga a…
Na mestu gde je do 1991. godine postojala crkva u Velikim Zdencima sada je ledina kao simbol pustoši u srpskim selima u Zapadnoj Slavoniji Specijalno za „Politiku” Grubišino Polje – Dr Dušan Bastašić, predsednik Udruženja „Jadovno 1941”, čuva u Banjaluci ciglu srušene pravoslavne crkve Vozdviženja Časnog krsta u Velikim Zdencima, nekada jednom od najvećih srpskih sela u Grubišinom Polju, u Zapadnoj Slavoniji, kao jedini trag ove bogomolje, izgrađene 1744. godine. „Ciglu čuvam u stanu, kao zavičajnu ikonu”, kaže Bastašić, čiji su preci vekovima živeli i sahranjivani u ovom kraju, u Hrvatskoj. „Cigla ugrađena pre skoro tri veka je moja uspomena…
U sve više vrtova i na okućnicama, ili parkovima, tokom maja bujno je procvjetao bagrem roza boje ili rozi bagrem. Ima ga u mnogim mjestima u Gradišci i okolini. Plijeni ljepotom i mirisom, što mnogima privlači pažnju. Pripada grupi ukrasnih listopadnih stabala čija visina dostiže deset metara. Cvjetovi su koncentrisani u grozdove. Rozi bagrem dobija se kalemljenjem na podlogu šumskog, bijelog bagrema. Prima se lako a brzo raste. Ne zahtijeva posebne uslove, i brzo se razvija bez obzira na zemljiše. Već nakon godinu ili dvije, poslije kalemljenja, počinju prvi cvjetovi opojnog mirisa koji privlače pčele, kao i bijeli bagrem. …
PRIJEDOR – Zavičajno društvo “Patrija Jelovac Prijedor” iz Gornjeg Jelovca pokrenulo je inicijativu za izgradnju kuće Slavku Prodanu Slavkanu iz Gornjeg Jelovca. Slavko je bolestan, nesposoban da samostalno popravi kuću izgrađenu nakon Drugog svjetskog rata ili da izgradi novu. On živi sam, u šumi, daleko od drugih stanovnika Gornjeg Jelovca. Do kuće, čiji zidovi su urušeni, teško se dolazi jer je put uništen. Inicijativa je naišla na pozitivan odgovor mnogih stanovnika ovog prijedorskog sela na obroncima Kozare. Slavko živi u trošnoj kući, bez struje i vode. Pristup do kuće je isključivo pješke. Doskora prohodan put ugrožen je klizištem. “Slavko je…
Piše: Profesor Teodor Trifunović Za nas nema preče, bolnije, aktuelnije, stresnije, tužnije i teže teme od, sadašnjeg, katastrofalnog statusa pisma maternjeg jezika – srpske ćirilice, trenutno u javnoj upotrebi zastupljene s desetak procenata! Naglašavam srpske jer postoje i druge varijante tog ćiriličkog pisma: ruska, bugarska, makedonska, bjeloruska, rusinska, ukrajinska… kao što postoje različiti tipovi latinice: njemačka, engleska, francuska. Tako u svom prikazu o ćirilici piše ugledni profesor Teodor Trifunović iz Broda. On naglašava da je u fokusu srpska ćirilica u zagrljaju s hrvatskom latinicom, još od vremena zajedničkog Pravopisa srpskohravatskog jezika iz 1960. godine koji je rađen na principima Novosadskog dogovora iz 1954. godine. Takvo pravopisno stanje ostalo je decenijama i nakon izlaska Hrvata iz jezičkog zajedništva još 1967, konačno uz proglašenje hrvatskog jezika 1991. Takva situacija protivna je Ustavu Srbije od 2006. čl. 10. u kome stoji: „U Republici Srbiji u službenoj upotrebi su srpski jezik i ćiriličko pismo. Ova ustavna odredba nikad nije primijenjena u srpskom pravopisu i na taj način ostaje mrtvo slovo na papiru! Kod Srba situacija u vezi pisma s dvije ravnopravne azbuke uporno se održava u cijelom postkomunističkom periodu, do danas. Posljedica tog višedecenijskog latiničenja Srba dovela je gotovo do potpunog sloma ćirilice. Ako ne koristimo svoje pismo to je grijeh prema samome sebi, ne cijenmo dovoljno svoje vrijednosti. Ono što ne koristiš to ćeš izgubiti, ono što ne koristiš – to i treba da izgubiš. Zar nismo u stanju sačuvati ni ono što su nam u amanet ostavili hromi, sakati Vuk Karadžić i slijepi Filip Višnjić! Pismo je živa veza s generacijama i generacijama naših predaka. Mnogi naši preci izgubili su živote zbog ćirilice. Ako prema strancima pišemo latinicom, zašto između nas ne bismo koristili ćirilicu!