Za Bošnjake, stanare Doma za starije osobe “Rezidencija Bakić“ u Gradišci, povodom današnjeg Kurban-bajrama, najvećeg praznika u islamu, priređen je bajramski ručak sa boagtom trpezom u skladu sa običajima i tradicijom.
Bajramska sofra ima veliko značenje, jer je to prvi ručak koji vjernici imaju nakon 30 dana posta. Stoga ne čudi da se tokom prvog dana Bajrama sve vrti oko trpeze, ponajviše mala djeca, a sam ručak predstavlja centralnu proslavu Bajrama. Jela na bajramskoj trpezi najčešće su specijaliteti sa turskim utjecajem, obično različiti ćevapi, dolme, čorbe, pite i neizostavni zaliveni kolači, poslije kojih se jedva nađe mjesta za domaće šerbe ili sok od zove.
“Potrdudili smo se da za bajramski ručak pripremimo što prikladniju hranu, u duhu sa običajima naših sugrađana, stanara našeg doma, Bošnjaka. Pobrinuli smo se da niko od njih, kao ni sotali stanari drugih nacionalnosti na zajedničkom ručku, ne oskudijevaju,” kazali su nam u upravi ovog doma.
Važnost Kurban-bajrama, odnosno Hadžijskog bajrama, ogleda se u obredu žrtvovanja kurbana i dijeljenja kurbanskog mesa siromašnima, prijateljima i komšijama, kao i u obredu hadža, kada više miliona muslimana u određenim danima boravi u Meki. Za muslimane to su veliki mubarek dani, dani velikog dobra. Danas milioni hadžija iz cijelog svijeta borave na Arefatu i Brdu milosti.
Postoje dvije radosti ovog praznika – prva je žrtvovanje kurbana, čime muslimani praktično pokazuju brigu za druge ljude i njihove potrebe, ukazuju na jednakost i zajedništvo među ljudima i narodima.
Druga radost je obavljen hadž, kojim se hadžije, kao Alahovi gosti, približavaju Alahu i iskazuju mu pokornost i zahvalnost, nadajući se Njegovoj nagradi i oprostu.
Kurban-bajram traje četiri dana, i to je vrijeme koje muslimani provode u krugu porodice, dočekuju i obilaze rodbinu, prijatelje i komšije, ali i iščekuju povratak svojih najmilijih sa hadža.
Mnogi bajramski običaji nestajali su kroz vijekove. Ipak, do danas je sačuvan jedan – Bajram je praznik koji se slavi sa bližnjima, odnosno porodicom, prijateljima, komšijama, rodbinom, dan kada ljudi međusobno dijele ljubav i radost, kad se praštaju one sitne, ali i krupnije razmirice i širi suh dobročinstva, sloge i sreće.
“Danas sam veoma srećan, jer sam doživio Bajram, kojeg sam dugo iščekivao i kojem sam se obradoivao. U mislima sam sa svojima najbližim, rođacima, komšijama iz Orahove, mjesta u kojem sam rođen i odrastao.
Od djetinjstva se u našoj kući slavio Bajram, uvijek u veselju, sreći i zadovoljstvu. I ovdje mi je danas lijepo. Hvala domaćinima koji su pripremili bogat ručak i potrudili se da ovdje, na lijep i pristojan način proslavimo Bajram,” kazao nam je jedan od najstarijih stanara “Rezidencije Bakić”, Hamzalija Bešić, uveliko u desetoj deceniji.
Bajramski pozdrav
Najčešći i najprihvaćeniji izraz kojim se čestita ovaj praznik je: „Bajram šerif mubarek olsun“. Ova fraza dolazi iz osmansko-turskog jezika i u prevodu znači: „Neka vam je blagoslovljen sveti Bajram“.
To je svečana i poštovanja dostojna čestitka koja se koristi i za Ramazanski i za Kurban bajram. Obično se odgovara: „Allah razi olsun“ – što znači: „Neka Bog bude zadovoljan tobom“.
U svakodnevnoj komunikaciji, mnogi skraćeno kažu samo: „Srećan Bajram“ ili „Bajram mubarek olsun“, što je nešto jednostavnija varijanta iste poruke. Inače, u pitanju je praznik „prinošenja žrtve, u vezi je sa odlaskom vjernika na Hadž u Meku i Medinu.
Milan Pilipović