“Pozivamo sve da zagrlimo jedni druge, da pružimo ruku jedni drugima, da razumemo da smo neophodni jedni drugima”, ističe se u poslanici.
Jer, kako se dodaje, hrišćanska vjera nas ne uči da u vremenu krize čekamo bolja vremena nego da sami postanemo živi znaci budućeg Carstva Božijeg, ljudi koji već sada žive drugačije, koji ne liječe strah strahom niti mržnju mržnjom.
“Naposletku, braćo i sestre, deco Svetoga Save i svih naših časnih predaka, svih svetih otaca i matera srpskih, gde god da se nalazimo širom zamljinog šara, u otadžbini ili u rasejanju, a posebno na raspetom Kosovu i Metohiji, jednim glasom, jednim ustima i jednim srcem, zajedno s anđelima zapevajmo božićnu himnu, pesmu mira: `Slava na visini Bogu i na zemlji mir, među ljudima dobra volja! Mir Božji – Hristos se rodi!”, navodi se u poslanici.
Ukazujući na nestabilnu i tešku situaciju u svijetu, u poslanici se dodaje da situacija u Srbiji, u koju gleda cijeli srpski narod, nije ništa manje složena i teška.
Unutrašnje političke tenzije dovele su, kako se ocjenjuje, do duboke podijeljenosti društva i nepovjerenja među ljudima, a razlike u mišljenjima sve češće prerastaju u iracionalnu mržnju.
Srpska pravoslavna crkva ističe posebno zabrinjavajućim gubitak nacionalnog i kulturnog identiteta koji dovodi u pitanje kontinuitet istorijskog i duhovnog samopoimanja srpskog naroda, a pri tome se ne može objasniti isključivo spoljnim uticajima.
Uz to dolaze ekonomska nesigurnost i demografski pad, jer Srbija se, kako se ukazuje, suočava sa izrazito negativnim prirodnim priraštajem i, posljedično, sa jednom od najbržih depopulacija u svijetu, kao i sve izraženijim starenjem stanovništva.
“Imajući sve to u vidu, otvorenih očiju gledajući u tamne oblake koji se nadvijaju nad nama, ne žmureći pred pobrojanim problemima i opasnostima i ne bežeći od njih, mi danas, kao živi svedoci anđelske reči pastirima, svima vama, deco naša duhovna, opet objavljujemo: Ne bojte se!”, navodi se u poslanici.
U poslanici se ističe da blagoslov Crkve obavezuje da i sami širimo mir.
Stoga se i obraćamo svima vama, draga duhovna deco, i svakome ko dobronamerno osluškuje naše reči. Božić je praznik mira, a anđelska božićna pesma je molitva mira, jedinstva i pomirenja, utemeljena na veri u Boga i življenju po Bogu”, piše u poslanici.
Ističe se da je danas čovječanstvu više nego ikada potrebno da se vrati izvoru mira koji se ne nameće silom, nego se otkriva u smirenju, u ljubavi koja “ne traži svoje” i u odnosu koji gradi povjerenje, zajedništvo i poštovanje svakog čovjeka.
“Živimo u vremenu sve dubljih verskih, etničkih i kulturnih podela, u svetu u kojem neprestano rastu geopolitičke napetosti i u kojem ratovi postaju sve češće sredstvo za rešavanje ekonomskih i političkih sukoba”, ukazuje se u poslanici.
Promjena globalnog poretka i borba velikih sila za prevagu rađaju, kako se ocjenjuje, nestabilnost, bezbjednosne krize i strah od neizvjesne budućnosti.
“Tome se pridodaju ekonomska nesigurnost, inflacija, rast nejednakosti, siromaštvo, glad i nekontrolisano iscrpljivanje prirodnih resursa.
Tehnološke transformacije donose nove etičke dileme i rađaju digitalnu izolaciju — prividnu prisutnost bez stvarnog zajedništva”, piše u tekstu.
Sve to, ističe se, dovodi do krize povjerenja u institucije i medije, do relativizacije istine, do porasta anksioznosti i usamljenosti, pa čak i do gubitka smisla života kod mnogih ljudi današnjice.
“I stoga, mnogi od nas ovu svetu noć i ovaj sveti dan dočekuju sa nemirom u srcu, brinući za decu i njihovu budućnost, za hleb nasušni, za zdravlje, za sutrašnji dan”, navodi se u poslanici.
Poručuje se da se ne treba bojati, jer svijet u kojem živimo, sa svim svojim lomovima, sukobima i strahovima, više nije samodovoljan i samoobjašnjiv niti je prepušten slijepim silama istorije.
Dodaje se da je rođenjem Hristovim, Bog ušao u srce ljudske istorije i pokazao da zlo, ma koliko bilo agresivno i rasprostranjeno, nema posljednju riječ i da nam rođenje Spasitelja otkriva a više nismo sami i da nikada više nećemo biti sami.
Zato, kako se ukazuje, ni krize našeg vremena, ni ratovi, ni gubitak povjerenja, ne mogu biti konačna mjera ljudskog života niti posljednja riječ o čovjeku.
“Strah i dalje postoji, ali više ne okiva život. On je lišen konačne vlasti nad čovekom. Taj preobražaj ima svoje ishodište i temelj u Samome Hristu, koji je izmirio čoveka sa Bogom i time postavio temelj mira koji strah ne može da ukine”, piše u poslanici.
Podsjeća se na riječi vladike Nikolaja da se Gospod javio svijetu u mučno vrijeme, kada se Bog nije slavio, kada nije bilo mira na zemlji i kada je umjesto dobre volje vladala zlovolja među ljudima, a tako je i danas u mnogo čemu.
Dodaje se da je i današnje vrijeme slično Hristovom, te da i danas postoje sile koje upravljaju svijetom i diriguju sudbinama manjih naroda.
“Veoma slično je i danas kada se lični podaci sve više koriste radi kontrole i ograničavanja slobode svakog pojedinca”, piše u poslanici.
U poslanici se ističe da praznik Roždestva Hristovog nosi dvije suštinske poruke i istine – prva je da je Bog postao čovjek radi nas i radi našega spasenja, a druga da svaki čovjek, upravo zbog toga, može i treba da postane naš brat.
Dodaje se da se zbog toga pred tajnom rođenja Hristovog svakome od nas ponovo postavlja Božije pitanje, staro koliko i čovječanstvo: “Gde ti je brat?”, a ne gdje je tvoj interes ili strana ili stranka, te da je to osnovno pitanje i naš centralni zadatak ovog i svakog drugog Božića.
“Ljubav je od Boga. Stoga, braćo i sestre, ljubimo jedni druge, ne rečju ni jezikom nego delom i istinom, jer onaj ko mrzi brata svoga u tami je, a ko ljubi brata svoga u svetlosti prebiva”, ističe se u poslanici.
Izvor: RTVG