Povodom godišnjice otpočinjanja mirovnih pregovora o BiH u Dejtonu, Karan je izjavio za Srnu da je to period u kojem je politička volja i državnička mudrost pretočena u Dejtonski sporazum, koji je donio mir, stabilnost i jasan ustavni poredak.
– Republika Srpska i dejtonska BiH počivaju na četiri stuba: narodnoj volji, međunarodnoj verifikaciji, ekonomskoj samostalnosti i snazi institucija, te tri principa funkcionalne federalne države: paritetu, konsenzusu i podjeli nadležnosti – naglasio je Karan.
On je naveo da je prvi od četiri stuba narodna volja i podsjetio da je Republika Srpska nastala kao izraz autohtone narodne volje, a demokratski legitimitet institucija je njen najjači štit.
– Drugi stub je međunarodna verifikacija. Dejtonski mirovni sporazum je međunarodni ugovor koji je dio međunarodnog prava, čime je i sam položaj Srpske postao dio međunarodnog pravnog poretka. To je njena pravna i politička sigurnost.
Ekonomska samostalnost je treći stub Republike Srpske, a bez samostalne ekonomije nema institucionalne suverenosti. Zato je ekonomski razvoj najkonkretniji oblik očuvanja Dejtona – pojasnio je profesor ustavnog prava.
Prema njegovim riječima, četvrti stub je snaga institucija, jer su institucije čvrsti nosači ustavnog poretka.
– Ustav Republike Srpske i Ustav BiH, koji su usaglašeni, i institucije nisu apstraktne kategorije. Oni su živi mehanizmi koji štite ustavni poredak i garant su opstanka i stabilnosti – rekao je Karan.
Tri principa funkcionalne federalne države su, dodao je on za Srnu, paritet – ravnopravnost entiteta i naroda u zajedničkim organima BiH i u procesima odlučivanja, konsenzus – mehanizam zaštite konstitutivnosti, dakle bez saglasnosti nema odlučivanja, i podjela nadležnosti – jasno definisane i neotuđive bez saglasnosti entiteta.
– Podjela nadležnosti i pretpostavka nadležnosti u korist entiteta dokaz su i da je BiH, budući da je jedan entitet uređen unitarno a drugi federalno, zapravo asimetrična federacija sa elementima konfederacije – naveo je Karan.
On je podsjetio da je Dejtonski sporazum potpisan onog časa kada su zaraćene strane pristale na kompromis i kada je svaka od ove tri strane ostvarila minimum svih zahtjeva.
– Mirovnim sporazumom je ustanovljena asimetrična konfederalno-federalna složena država, visokoautonomnih, na etnicitetu baziranih entiteta i sa centralnim institucijama ograničenog, ali dovoljnog međunarodnopravnog kapaciteta. Dakle, BiH je sastavljena od dvije državotvorne jedinice. Nju su prihvatila sva tri naroda i ovjerila međunarodna zajednica – naglasio je Karan.
Prema njegovim riječima, Dejtonski sporazum nikom nije odgovarao u potpunosti, ali svi su pristali na njega jer je ispunjavao minimum zahtjeva sve tri strane.
– Republika Srpska je ostvarila minimum svojih nastojanja u složenosti novoformirane države u kojoj dobija etno-teritorijalno predstavljanje i konstitutivnost naroda i ravnopravnost Republike Srpske, kao entiteta, koji je malo manje od države a mnogo više od teritorijalne autonomije – rekao je Karan.
Teza da je dejtonski Ustav razlog neuspješne države, ukazao je on, maska je iza koje se krije prevashodno politika bošnjačke političke elite za apsolutnom dominacijom i svojatanjem BiH koji bi kroz negaciju Dejtona da “riješe” položaj Srba u BiH.
On je konstatovao da Republika Srpska, od samog potpisivanja, dosljedno brani Dejtonski sporazum i svoju ustavnu poziciju, ravnopravnost i demokratski poredak, kao i svoj istorijski i državotvorni kontinuitet.
– Uporno, institucionalno i u skladu sa ustavnopravnim načelima Srpska vodi bitku za očuvanje izvornog Dejtona. Ta borba nije puka politička retorika niti reakcija na dnevnopolitičke izazove, već tridesetogodišnji suštinski pravni i ustavni otpor pokušajima unitarizacije – pojasnio je Karan.
On je istakao da odbrana Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovih aneksa ne predstavlja odbranu prošlosti, već zaštitu osnova jedne funkcionalne, stabilne i pravno uređene BiH.
– Upravo su četiri stuba i tri principa temelj stabilnosti Republike Srpske i BiH, a ne, kako unitaristi nastoje prikazati, prepreke razvoju. Dakle, četiri plus tri je formula za opstanak dejtonske BiH – zaključio je profesor ustavnog prava Siniša Karan.
Izvor: RTRS