– Usljed izmjene i dopune građevinske dozvole, a zbog prilagođavanja nagiba pokosa nasipa saobraćajnice i ostalih elemenata građevine, došlo je do djelomičnog povećanja opsega radova te je rok završetka radova za ovu drugu fazu projekta produžen za dva mjeseca. Završetak radova biće time krajem jula 2025. godine, kada će se zatražiti upotrebnu dozvole. U toku su završni radovi na objektima, kao i polaganje završnog sloja asfalta na trasi i objektima te opremanje saobraćajnice – pojasnila je Tamara Đurijanček, portparolka “Hrvatskih cesta”.
Osim što je došlo do kašnjenja na radovima brze ceste, Đurijančekova ističe da je do pomjeranja rokova došlo i na radovima na izgradnji graničnog prelaza, koji se odvijaju odvojeno. Nije pojašnjeno šta je razlog za ovo kašnjenje, a ti radovi nisu u nadležnosti “Hrvatskih cesta”, već Ministarstva finansija Hrvatske, od kojih nam do zaključenja ovog broja nije stigao odgovor.
Đurijančekova nam je naglasila da se radovi odvijaju na trećoj fazi dionice brze ceste, koja, inače, predviđa nastavak ceste od novoizgrađene petlje ka starom putu kod Novog Varoša, do priključenja na auto-put Zagreb – Beograd.
– Radovi na trećoj fazi dionice odvijaju se u skladu sa dinamičkim planom izvođača te se očekuje njihov završetak u ugovornom roku, a to je 18. juna 2026. godine – naglasila je ona. Sve radove na brzoj cesti izvodi banjalučka firma “Integral inženjering”.
Dionica brze ceste koja bi trebalo da bude završena do kraja jula odnosi se na trasu od novoizgrađenog mosta na Savi kod Gradiške do isključenja u Novom Varošu, dužine od oko pet kilometara.
Cesta, ipak, neće moći biti puštena u saobraćaj ni tada ako ne bude bio izgrađen granični prelaz na hrvatskoj strani. Da bi taj prelaz mogao i službeno da počne s radom, potrebno je da BiH i Hrvatska potpišu sporazum o graničnim prelazima, a zasad nema informacije kada bi se to moglo desiti.
Nezavisne navode da su se obratili i Ministarstvu saobraćaja i veza Srpske za komentar, ali do zaključenja ovog broja nije stigao odgovor. U Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, koje je formalno zaduženo za cijeli projekat ispred BiH, uputili su ih na Ministarstvo bezbjednosti BiH, koje s Hrvatskom vodi pregovore o kategorizaciji graničnih prelaza.
U kojoj mjeri je cijela situacija ovisna o političkom stanju u BiH i činjenici da su odnosi između Hrvatske i BiH opterećeni pitanjem Izbornog zakona BiH i biranjem legitimnih predstavnika u Predsjedništvo BiH zasad nije jasno, mada postoje indicije da su odnosi dvije zemlje barem djelimično opterećeni neriješenim pitanjima.
Inače, ni od mosta na Savi ni od brze ceste ne bi bilo ništa da Republika Srpska nije spriječila veto iz Sarajeva na izgradnju Pelješkog mosta, pa nezvanično postoje indicije da je ovo što je do sada urađeno na brzoj cesti, koja je od vitalnog interesa za sjeverni dio RS i banjalučku regiju, odraz konstruktivnog odnosa između Zagreba i Banjaluke.
Međutim, koliko god radova da je urađeno do sada, sve to pada u vodu ako građani pomenuti most i cestu ne mogu da koriste.
Procjenjuje se da će put od Banjaluke do Zagreba biti skraćen za najmanje pola sata nakon što ova cesta bude otvorena, ako do njenog otvaranja na kraju i dođe. Vjeruje se da će ova saobraćajnica koristiti i hrvatskim kompanijama kojima je BiH značajno tržište.
RTRS