Na području Gradiška, Laktaši i Srbac jesenas je zasijano oko 11.500 hektara strnih žita. Najzastupljenija je pšenica, koja je zasijana na oko 7.500 hektara, dok ostatak površina zauzimaju ječam, tritikale, zob i raž. Pod uljanom repicom je oko 250 hektara, a krmnim kulturama oko 300 hektara.
Prema podacima Resora za pružanje stručnih usluga PJ Gradiška strna žita se trenutno nalaze u fazi mirovanja, a vremenske prilike u decembru pogoduju ozimim usjevima, koji su za sada u dobrom stanju.
sSručni saradnik za ratarstvo Nenad Erceg, rekao da je jesen bila povoljna za razvoj pšenice. Međutim, u proljećnom periodu, zbog manjka padavina, zabilježeni su manji prinosi kod proizvođača koji nisu primijenili punu agrotehniku. Prinosi su se kretali od tri do osam tona po hektaru.
Iz Resora ističu da se savremena biljna proizvodnja sve teže može zamisliti bez sistema za navodnjavanje, koji imaju značajan uticaj na stabilnost i visinu prinosa.
Poljoprivrednicima se na proljeće preporučuje blagovremena prihrana usjeva, kao i zaštita od korova i bolesti.
Planovi za 2026. godinu predviđaju zadržavanje sličnih površina pod usjevima – oko 30.000 hektara kukuruza, dijelom za silažu, dijelom za zrno, oko 1.500 hektara soje, 700 hektara suncokreta, te 300 do 400 hektara krmnog bilja, u zavisnosti od agrometeoroloških uslova.
Iz Resora najavljuju da bi podsticaji trebali biti na nivou prošle godine, uz mogućnost blagog povećanja.
Izvor: RTVG