Close Menu
  • Početna
  • Vijesti
  • Politika
  • Društvo
  • Sport
  • Kultura
  • Politika privatnosti
  • Odredbe i uslovi
  • Kontakt
  • O nama
Facebook Instagram YouTube
Facebook Instagram YouTube
Gradiška Živi
  • Početna
  • Vijesti
  • Politika
  • Društvo
  • Sport
  • Kultura
  • Politika privatnosti
  • Odredbe i uslovi
  • Kontakt
  • O nama
Gradiška Živi
  • Početna
  • Vijesti
  • Politika
  • Društvo
  • Sport
  • Kultura
  • Politika privatnosti
  • Odredbe i uslovi
  • Kontakt
  • O nama
Početna » Ra­nje­na pti­ca ču­va se­ća­nje na ko­za­rač­ku de­cu
Vijesti

Ra­nje­na pti­ca ču­va se­ća­nje na ko­za­rač­ku de­cu

gradiskazivi.comgradiskazivi.com03.07.2025.7 pregleda
Facebook Twitter
Dijeli
Facebook Twitter Copy Link
Sa ovog pod­ruč­ja, ko­je osim pla­ni­ne Ko­za­re či­ne pot­ko­zar­ske op­šti­ne i gra­do­vi Gra­di­ška, Ko­zar­ska Du­bi­ca, Ko­staj­ni­ca, No­vi Grad, Pri­je­dor, Ba­nja­lu­ka i Lak­ta­ši, u Dru­gom svet­skom ra­tu je usmr­će­no 25.000 de­ce do 14 go­di­na
Ra­nje­na pti­ca ču­va se­ća­nje na ko­za­rač­ku de­cu
Sa ovog pod­ruč­ja, ko­je osim pla­ni­ne Ko­za­re či­ne pot­ko­zar­ske op­šti­ne i gra­do­vi Gra­di­ška, Ko­zar­ska Du­bi­ca, Ko­staj­ni­ca, No­vi Grad, Pri­je­dor, Ba­nja­lu­ka i Lak­ta­ši, u Dru­gom svet­skom ra­tu je usmr­će­no 25.000 de­ce do 14 go­di­na
Čas istorije pored spomenika Foto M. Pilipović
Spe­ci­jal­no za „Po­li­ti­ku”
Gra­di­ška – Is­pred spo­me­ni­ka „Ra­nje­na pti­ca” na Jo­ki­nom br­du, u ne­dri­ma Ko­za­re, ko­ji je od za­ro­blje­nog ne­mač­kog i usta­škog oruž­ja 1983. go­di­ne sa­gra­dio skulp­tor To­ne Sve­ti­na, a pre­ma ide­ji no­vi­na­ra Ma­ri­na Zur­la, odr­žan je čas isto­ri­je. Or­ga­ni­za­to­ri su gra­di­ški SUB­NOR, udru­že­nja lo­go­ra­ša Dru­gog svet­skog ra­ta Re­pu­bli­ke Srp­ske i grad Gra­di­ška. Tra­di­ci­ja ute­me­lje­na po­vo­dom 10. ju­na, ka­da je Ko­za­ru 1942. go­di­ne po­čeo da ste­že obruč oku­pa­to­ra, ni ove go­di­ne ni­je iz­ne­ve­re­na. To je još jed­no, bol­no pod­se­ća­nje na de­cu Ko­za­re ko­ja se ni­su vra­ti­la iz ra­ta.
A sa ovog pod­ruč­ja, ko­je osim pla­ni­ne Ko­za­re či­ne pot­ko­zar­ske op­šti­ne i gra­do­vi Gra­di­ška, Ko­zar­ska Du­bi­ca, Ko­staj­ni­ca, No­vi Grad, Pri­je­dor, Ba­nja­lu­ka i Lak­ta­ši, usmr­će­no je 25.000 de­ce do 14 go­di­na, me­đu ko­ji­ma 5.444 ma­li­ša­na sa pod­ruč­ja Gra­di­ške. Isto­ri­čar Bo­jan Vuj­čić, di­rek­tor Za­vi­čaj­nog mu­ze­ja u Gra­di­šci, pod­se­tio je da je 10. ju­na 1942. go­di­ne po­kre­nu­ta ne­mač­ka ope­ra­ci­ja „Za­pad­na Bo­sna”. Ti­me je po­če­lo ve­li­ko stra­da­nje na­ro­da Ko­za­re i Pot­ko­zar­ja. Spas u zbe­go­vi­ma po­tra­ži­lo je 80.000 Ko­zar­ča­na, me­đu ko­ji­ma su hi­lja­de de­ce. Ma­lo­broj­ni sve­do­ci tih do­ga­đa­ja re­dov­no po­se­ću­ju „Ra­nje­nu pti­cu” da bi no­vim ge­ne­ra­ci­ja pre­ne­li pri­ču, oži­ve­li se­ća­nje na to stra­šno vre­me. Ba­nja­lu­čan­ka Do­bri­la Ku­kolj de­por­to­va­na je u ja­se­no­vač­ki lo­gor ka­da je ima­la de­set go­di­na.
„Sva­ki do­la­zak do ’Ra­nje­ne pti­ce’ za me­ne je po­tre­san. Ta­da u me­ni na­vi­re se­ća­nje na to te­ško vre­me, ka­da su de­ca ma­sov­no ubi­ja­na. A ovaj spo­me­nik, ka­kvog ne­ma nig­de u sve­tu, sve­do­či o ne­ču­ve­nom zlo­či­nu, o stra­da­nju de­ce”, ka­za­la je Do­bri­la Ku­kolj, pred­sed­ni­ca Udru­že­nja biv­ših lo­go­ra­ša Dru­gog svet­skog ra­ta, pod­se­tiv­ši da su mno­gi ne­po­vrat­no oti­šli, a svo­je pri­če o ra­tu i ra­nje­nom de­tinj­stvu ni­su is­pri­ča­li.
Ba­nja­lu­ča­nin Mi­le Vuk­mi­ro­vić (91), po­re­klom iz Ko­staj­ni­ce, biv­ši je za­to­če­nik u Ja­se­nov­cu.
„Ni­ka­da ne­ću shva­ti­ti ka­ko je mo­gu­će da lju­di, od­ra­sla i sve­sna bi­ća, ubi­ja­ju de­cu. Ovaj spo­me­nik mi da­je sna­gu da sve­do­čim,” ka­zao je Vuk­mi­ro­vić.
Uče­ni­ci obli­žnje Osnov­ne ško­le „Mla­den Sto­ja­no­vić” iz Gor­njih Pod­gra­da­ca sva­ke go­di­ne is­pod če­lič­ne pti­ce slo­mlje­nog kri­la, ko­ja je ov­de „sle­te­la” pre vi­še od če­ti­ri de­ce­ni­je, u okvi­ru ta­da­šnje ju­go­slo­ven­ske ak­ci­je „Are­na tra­ži va­še naj­mi­li­je”, do­no­se polj­sko cve­će i či­ta­ju svo­je pe­sme. Sni­mljen je i igra­ni film te ob­ja­vlje­na knji­ga „Tri ja­bla­na” Ma­ri­na Zur­la, na­pi­sa­no ne­ko­li­ko mo­no­dra­ma, me­đu ko­ji­ma „Jo­ka, kći ko­za­rač­ka” i ro­man „Vu­či­ći” auto­ra To­ne Sve­ti­ne. Spo­me­nik je sve­do­čan­stvo i o 168 ma­lih Ko­zar­ča­na, ko­ji­ma je u Dru­gom svet­skom ra­tu pro­me­njen iden­ti­tet a oni de­ce­ni­ja­ma po­sle pro­na­đe­ni i vra­će­ni Ko­za­ri. Upra­vo Zurl ima za to naj­ve­će za­slu­ge.
„Pr­vo de­te vra­će­no u za­gr­ljaj ro­di­te­lji­ma je Mi­le­na Ob­ra­do­vić, po­re­klom iz se­la Pru­sci kod Bo­san­skog No­vog. Nju su, na­kon dva­de­set go­di­na, pri­gr­li­li maj­ka Smi­lja, bra­ća Mi­lan i Vo­jo… Ona me na­dah­nu­la za sce­na­rio mo­no­dra­me ’Jo­ka, kći ko­za­rač­ka’”, go­vo­rio je Ma­ri­no Zurl, či­je ime i de­lo Ko­zar­ča­ni pam­te.
Mi­slio sam da ću na­kon to­ga i re­por­ta­že „I Mi­le­na ima ro­đen­dan”, ob­ja­vlje­ne 13. sep­tem­bra 1963. go­di­ne, za­vr­ši­ti svoj iz­let na Ko­za­ru, go­vo­rio nam je Zurl 1991. go­di­ne, po­red „Ra­nje­ne pti­ce”, gde su se če­sto oku­plja­li umet­ni­ci, rat­ni­ci, glum­ci, sli­ka­ri, pe­sni­ci, de­ca i star­ci…
Ov­de je na­pi­san i sce­na­rio za film „Tri ja­bla­na”, knji­ga „Iza zi­da”, do­ku­men­ta­rac „Sto­ti­nu pe­de­set i osma”, mno­go za­pi­sa, re­por­ta­ža o se­stra­ma ko­je su po­la ve­ka ži­ve­le u Za­gre­bu, u is­toj zgra­di, a ni­su se po­zna­va­le, o Mi­ki Bun­da­lo, Be­o­gra­đan­ki ko­ja je u Gr­bav­ci­ma u Kne­špo­lju pro­na­šla svo­je, o de­te­tu iz lo­go­ra sa ime­nom Na­hod za­to što je na­đen i pre­zi­me­nom Gra­di­šić jer je bio lo­go­raš u Sta­roj Gra­di­šci. Iz­ra­stao je ta­ko na Jo­ki­nom br­du u Gor­njim Pod­grad­ci­ma mo­nu­ment je­din­stven u sve­tu, pti­ca ra­nje­nog kri­la, kao sim­bol ra­nje­nog de­tinj­stva. Ka­me­ne struk­tu­re u kru­go­vi­ma su de­lo Ome­ra Ber­be­ra, kao po­ru­ka ljud­skog stra­da­nja, bez bi­lo ka­kve ide­o­lo­gi­je, i bez obe­lež­ja. De­ca, o ko­ji­ma su i ovog ju­na sve­do­či­li uče­sni­ci ča­sa isto­ri­je, ne­du­žna su, a te­ma več­na. Knji­žev­nik iz Ba­nja­lu­ke Ran­ko Pre­ra­do­vić, ne­ka­da čest gost na Jo­ki­nom br­du, sma­tra da vred­no­sti an­ti­fa­ši­zma tre­ba ču­va­ti, a mla­dim ge­ne­ra­ci­ja­ma sve­do­či­ti o zlu ko­je je za­de­si­lo Ko­za­ru i nje­nu de­cu.
Mo­no­dra­ma po­sve­će­na maj­ka­ma Ko­za­re
Ta­tja­na Bi­njaš Ba­toz, glu­mi­ca iz Pri­je­do­ra, oži­ve­la je mo­no­dra­mu „Jo­ka, kći ko­za­rač­ka”, ko­ju je pre vi­še od 30 go­di­na igra­la Mi­nja Ni­ko­lić i pre­mi­jer­no iz­ve­la is­pred spo­me­ni­ka „Ra­nje­na pti­ca”.
„Ose­ća­la sam ve­li­ku od­go­vor­nost, iza­zov, bo­ri­la sam se sa sna­žnim emo­ci­ja­ma da na ovom je­din­stve­nom me­stu, gde je na­sta­la po­tre­sna mo­no­dra­ma, kao krik i ja­uk, kao su­za maj­či­na, pri­bli­žim to stra­šno vre­me”, ka­za­la je Ta­tja­na Bi­njaš Ba­toz.
Izvor: politika.rs / Milan Pilipović
BiH kozaračkadeca obilježavanje ptica sećanje

POVEZANE VIJESTI

Zvjezdano nebo djetinjstva Tode Nikoletića

03.07.2025.

Legendarni harmonikaš: “Kome Franjo Najdek svira na svadbi, taj se ne razvodi”

03.07.2025.

„Da nam se običaji ne zaborave“ u Grbavcima po osamnaesti put

03.07.2025.

Izgradnja brzog puta do Okučana prioritet, Srpska ispunila sve obaveze

03.07.2025.
Zapratite nas na društvenim mrežama
  • Facebook
  • Instagram
  • YouTube
Zadnje objave
Vijesti

Zvjezdano nebo djetinjstva Tode Nikoletića

Autor: gradiskazivi.com03.07.2025.

Pjesnik Tode Nikoletić, čarobnjak stiha za djecu, posljednjih nekoliko godina često boravi u Gradišci, a…

Legendarni harmonikaš: “Kome Franjo Najdek svira na svadbi, taj se ne razvodi”

03.07.2025.

„Da nam se običaji ne zaborave“ u Grbavcima po osamnaesti put

03.07.2025.

Ra­nje­na pti­ca ču­va se­ća­nje na ko­za­rač­ku de­cu

03.07.2025.
O nama

Gradiška živi donosi inspirativne priče, promoviše privredu, otkriva kulturu, podržava mlade i zalaže se za ekologiju.

Kontakt: [email protected]

Zadnje objave

Zvjezdano nebo djetinjstva Tode Nikoletića

03.07.2025.

Legendarni harmonikaš: “Kome Franjo Najdek svira na svadbi, taj se ne razvodi”

03.07.2025.

„Da nam se običaji ne zaborave“ u Grbavcima po osamnaesti put

03.07.2025.
Najčitanije

Milenko Majkić: Najviše sam zaradio svirajući na ispraćajima u JNA

02.07.2025.

Umro profesor Ljubomir Zrnić

02.07.2025.

Štraparijada u Donjim Podgradcima (FOTO)

30.06.2025.

“Vidovdanska porodična biciklijada“ u Lužanima okupila brojne učesnike

29.06.2025.
Facebook Instagram YouTube
  • Početna
  • Vijesti
  • Politika
  • Društvo
  • Sport
  • Kultura
  • Politika privatnosti
  • Odredbe i uslovi
  • Kontakt
  • O nama
© 2025 Gradiška Živi. Sajt izradio Monotik Digital.

Upišite iznad i pritisnite Enter za pretraživanje. Pritisnite Esc za odustajanje.

Ad Blocker Enabled!
Ad Blocker Enabled!
Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please support us by disabling your Ad Blocker.
Koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najbolje iskustvo na našoj web stranici. Ako nastavite koristiti ovu stranicu, pretpostavit ćemo da ste zadovoljni njome.UreduPolitika privatnosti