GRADIŠKA – Vozači revoltirani, građani razočarani, političari frustrirani…
Ova osjećanja pomiješana su u Gradišci nakon još jednog, sasvim neočekivanog odlaganja otvaranja novog graničnog prelaza između BiH i Hrvatske, u Čatrnji.
Adžić: Sve se desilo u najgorem periodu
Zoran Adžić, gradonačelnik grada na Savi koji je trideset godina u saobraćajnom kolapsu, oštro je reagovao na izostanak dogovora Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH o Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji, što je onemogućilo podizanje rampe na novom prelazu u Gradišci.
“To se desilo u najgorem periodu, pred božićnje i novogodišnje praznike, kada je Gradiška u saobraćajnom kolapsu a putnici u dugim kolonama.
Štete za transport robe su velike, ali je razočarenje ponajveće”, kazao je Adžić za “Nezavisne novine”. Zbog toga, razvoj Gradiške je usporen a investitori kolebljivi.
Saobraćajne barijere
“Našu lokalnu upravu i uslove investiranja na području Gradiške učinili smo veoma privlačnim, efikasnim. Međutim, apsurdno je da se, u Gradišku ne može doći zbog saobraćajnih barijera. Osjećamo se kao taoci države koja nije efikasna i ne radi u interesu građana, u koje se zaklinje”, kazao je Adžić rekavši takođe da je Gradiška “grad na granici strpljenja”.
Stav privrednika
Privrednici iz Gradiške smatraju da je odlaganje otvaranja graničnog prelaza Gradiška nedopustivo, zato što je najveći dio proizvodnje namijenjen izvozu u Evropsku uniju.
“Ponekad je lakše proizvesti robu nego je dostaviti kupcu, isporučiti na tržište. Kamioni zastanu na prvim kilometrima puta, blizu fabrike. Tu čekaju satima a ponekada i danima. Sve to košta a plaćaju privrednici, radnici, građani”, kaže Stevo Stojnić, vlasnik preduzeća za preradu drveta iz Mašića kod Gradiške.
Na isti način, ovu situaciju, komentarišu i drugi privrednici iz Gradiške i okoline, čija proizvodnja je namijenjena inostranom tržištu.
Gubi se i poslovni imidž
Zbog gužve na granici u Gradišci i predugih čekanja, kaže Savo Brkljač, prevoznik iz Nove Topole, osim štete, gubi se i poslovni imidž zato što robu nije moguće isporučiti u roku ili po dogovoru.
Marko Glušac prevozi tapacirani namještaj za renomiranu firmu iz Gradiške.
Na pitanje, kakve su posljedice odlaganja otvaranja novog graničnog prelaza i kakva su njegova iskustva sa sadašnje granice, kaže:
“Čekao sam ove sedmice 12 sati na prelazak granice, da bih isporučio tapacirani namještaj u Mađarsku. Zakasnio sam na isporuku jedan dan. Na osnovu toga, sve je jasno”.
Jovo Glušac iz Mrkonjić Grada, radi u Beču.
Često putuje preko Gradiške. Sada je došao kući u nadi da će novi granični prelaz biti otvoren i da će lakše stići. To se nije dogodilo.
“Dok se ne otvori novi granični prelaz, ne vjerujem da ću se usuditi da ponovo krenem kući. Za putnike, to je veliki problem. Političari bi jednom trebali da se dogovore. Ovako, dok oni pričaju i blokiraju, mi satima čekamo na cesti”, kazao nam je Jovo Glušac.
Zbog stalnih gužvi grad je blokiran
Mještani Gradiške imaju drugačiji problem.
Zbog stalnih gužvi, grad je blokiran. Ljubo Jejinović, radnik na obližnjoj benzinskoj stanici smatra da je odlaganje otvaranja graničnog prelaza nedopustivo i neshvatljivo:
“Grad se guši, kolaps je svakodnevan, naročito teretnih vozila. Više nema dana u sedmici, bez gužvi a šta će biti, za praznike, tek će se vidjeti”.
Privilegija za političare
Naši sagovornici komentarisali su i prelazak hrvatskog premijera Andreja Plenkovića preko mosta koji nije u funkciji.
Oni kažu da tu privilegiju ne mogu imati političari, naročito iz Hrvatske i BiH, koji su najodgovorniji za sadašnju situaciju.
Milionske štete od čekanja
Prema podacima Gradske uprave, godišnji izvoz prerađivača drveta je 100 miliona evra, što čini 90 odsto proizvodnje.
U Spoljnotrgovinskoj komori BiH izračunali su, da privreda ove zemlje godišnje trpi štetu od milijardu KM zbog dugih čekanja na granicama, koja u turističkoj sezoni ili u dane praznika, prosječno traju četri do pet sati.
U Privrednoj komori Republike Srpske smatraju da je prelaz Gradiška od presudnog značaja za privredu zapadnog dijela Republike Srpske i BiH, gdje posluje veliki broj izvozno orijentisanih kompanija.