GRADIŠKA – U rasadnicima voća u gradiškom kraju, u toku je sezona kalemljenja. Među višegodišnjim rekorderima po proizvodnji sadnica je Jovo Dragojević iz Bereka kod Gradiške. u njegovom domaćinstvu, broj ukalemljenih sadnica, godišnje, u prosjeku je 50 000 različitih voćki. Najveći dio čine šljiva, kruška, jabuka, lješnik i orah te šljiva, jabuka, trešnja, kruška, breskva, nektarina, aronija i druge vrste voća. Sve više ima i autohtonih sorti.
Jovo se prije nekoliko decenija opredijelio za proizvodnju sadnica, nakon što je napustio posao u tadašnjem “Autoprevozu”. Razvio je proizvodnju sadnica te postao lider u potkozarskom kraju. Ranije je godišnje proizvodio više od 100.000 sadnica ali je količine znatno umanjio zbog neizvjesnog plasmana.
“Sve možemo proizvesti u skladu sa najvišim standardima ali je problem u lošem plasmanu. Gotovo svake sezone prinuđeni smo da hiljade kvalitetnih sadnica spalimo. Nedaće nam stvaraju i vremenske nepogode, poplava i suša,” požalio nam se Jovo Dragojević koji u inat poteškoćama ne odustaje od proizvodnje sadnica. Ovaj rasadničar kaže da su mnoge plantaže u BiH zasnovane upravo sadnicama proizvedenim u Bereku.
Sada su u trendu šljiva, kruška, jabuka, trešnja, orah i lješnik, mada je standardno solidna potražnja i breskve, kajsije i drugog koštuničavog voća.
“Poseban akcenat dajemo na sadnice autohtonog voća. U Gradišci, Tesliću, Laktašima, Srpcu, Derventi, pa sve do Bijeljine ima milion sadnica proizvedenih u mome rasadniku,” uvjerava Dragojević. Ovaj uzorni poljoprivrednik ističe da je posjetio mnoge voćare u EU koji proizvode u mnogo povoljnijim uslovima nego u Republici Srpskoj i BiH. Ovaj rasadničar, među najvećim u BiH smatra da bi njemu i njegovim kolegama bilo mnogo bolje kad bi tržište bilo uređenije a plasman izvjesniji.
“Ovo je skupa proizvodnja sa malim koeficijentom obrta. Godinu ili dvije čekamo da unovčimo naš rad. Za nas je katastrofa kada na kraju sezone, u aprilu, moramo spaliti sadnice jer ih nismo prodali,” požalio se Jovo Dragojević čiji je rasadnik na pet hektara.
“Angažovao sam stručnjake, agronome i tehničare koji kontrolišu cijeli proizvodni ciklus. Posjedujem matičnjak, kvalitetne podloge i druge uslove neophodne za ovu proizvodnju,” kaže Dragojević.
Prekalemljavanje
Prekalemljavanje je postala alternativna mjera kojom voćari u Potkozarju ispravljaju greške i opredjeljuju se za bolje sorte voća. Ova pojava je sve prisutnija na okućnicama, ali i na plantažnim voćnjacima. Nikola Vukota, voćar iz potkozarskog sela Trebovljani, prekalemio je čitav zasad jabuke. Prekalemljavanje je sve prisutnije i u Gornjim i Donjim Podgradcima, u Jablanici, odnosno u dijelu Potkozarja sa najvećim plantažama.
“Nekoliko voćara već je promijenilo sortiment. I ja sam prekalemio manju količinu i to mahom autohtonim voćem. Podloge koje imamo su odlične. Ukoliko nismo zadovoljni sortimentom, onda je promjena prekalemljavanjem dobro i prihvatljivo rješenje,” kaže Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Repubnlike Srpske.
Milan Pilipović