Na pojedinim stablima, najčešće na koštičavim voćnim vrstama (šljiva, kajsija, višnja, breskva), ali i na dudu, orahu, brezi, vinovoj lozi, javoru,
pojavljuje se smola. To je jasan znak, kažu stručnjaci, da je došlo do narušavanja ravnoteže unutar stable koje je izloženu nekom vidu stresa. Vremenom ova stabla gube na vitalnosti. Do pojave smole dolazi poslije nepovoljne zime ili kao posljedica neke bolesti npr. monilije, kovrdžavosti, šupljikavosti lista.
Najčešće se javlja na stablima koja su posađena na parcelama sa vrlo kiselim i vlažnim tlom ili nakon pretjerane gnojidbe tokom perioda povećane vlage. Ova pojava na prvi pogled djeluje bezopasno, ali vremenom dovodi do smanjene rodnosti i do propadanja stabla.
Smola koja kaplje iz stable ili sa grana, je ljepljiva, gumasta, žute ili smeđe boje. Glavni uzročnik smole su niske temperature, posebno djelovanje mraza, izmrzavanje, ožegotine od Sunca, oštećenja nastala djelovanjem štetnika i uzročnika biljnih bolesti, mehanička oštećenja, najčešće od leda, intenzivnog orezivanja, nepovoljnog zemljišta, obilnog i nepravilnog gnojenja.
Pravovremenim krečenjem stabla, u jesen, preporučuju stručnjaci, moguće je spriječiti pucanje kore stabla i nepravilnog zagrijavanja stabla u proljeće, čime se umanjuje mogućnost smole. Ponekad kod voćnih stabala dolazi do ponovljene vegetacije, kada su jeseni tople i sa dovoljno vlage. Ova pojava iscrpljuje stabla koja ulaze u zimu sa neodrvenjelim grančicama. Ovakva stabla su osjetljivija na niske temperature i sklona izmrzavanju. Preopterećenost rodom je još jedan od uzroka pojave smole. Zbog toga je obavezno prorjeđivanje plodova. Ova mjera se pokazala od izuzetne važnosti kod breskve.
M.P.