U vremenu kada mnogi pate u tišini, Bajram nas poziva da ih potražimo, otvorimo vrata, podijelimo sa njima radost Bajrama. To je suština ibadeta. Nije to samo ritual, obred koji treba da napravimo u ovim danima, nego i suosjećanje, odgovornost i toplina prema drugima. Tako da je apsolutno Bajram prilika da pokažemo svoju ljudskost.
Poručio je ovo Zejnil-ef. Latifović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u Gradišci, u bajramskom intervjuu za “Nezavisne novine”.
“Bajram nije samo vjerska forma, Bajram je životna lekcija. Kroz čin kurbana mi ne polažemo samo vjerski, već i ljudski ispit. Iz ovog duhovnog segmenta pokazujemo koliko smo spremni žrtvovati nešto u ime Boga, ali kroz Kurban-bajram polažemo i ljudski ispit”, ističe efendija Latifović.
Prema njegovim riječima, savremeni čovjek često bježi od žrtve.
“Živimo u vremenu koje nas uči, nažalost, da mislimo samo na sebe, da se borimo za svoje, često zaboravljajući da istinske vrijednosti dolaze tek kada žrtvujemo nešto svoje za druge”, kaže on.
NN: Kurban-bajram se naziva još i Hadžijski bajram. U čemu se ogleda njegova posebnost?
LATIFOVIĆ: Kurban-bajram poznat kao Hadžijski bajram dobio je ovaj naziv jer se njegovo obilježavanje vremenski poklapa sa obredima hadža, petog stuba islama. Njegova posebnost se ogleda upravo u toj simbolici, dok milioni vjernika na Arefatu stoje u molitvi, preostali dio umeta širom svijeta, pa i kod nas u Bosni i Hercegovini, živi istu poruku, a to je pokornost Bogu, spremnost na žrtvu i solidarnost. Kurban-bajram objedinjuje duhovnu i društvenu dimenziju vjere, jer se istovremeno posvećujemo Bogu i otvaramo srce prema ljudima, posebno onima kojima je pomoć potrebna. Ovaj Bajram je i obilježje naših karaktera gdje u stvari pokazujemo svoj karakter koji smo izgradili u toku svog života kroz empatiju i suosjećajnost prema drugim ljudima. Jedna njegova dimenzija i posebnost jeste ta duhovna, ali ništa manje značajna nije ni ova društvena dimenzija gdje kroz obrede, ali i same propise i običaje o Kurban-bajramu, pokazujemo ogromnu empatiju prema ljudima koji su u stanju potrebe.
NN: Kako vjernici na području vašeg Medžlisa dočekuju, ali i obilježavaju ovaj Bajram?
LATIFOVIĆ: Vjernici našeg Medžlisa dočekuju Bajram sa dubokim poštovanjem i radošću. Dani koji prethode prazniku ispunjeni su pripremama, to su one standardne uobičajene naše obaveze koje imamo, čišćenje kuća, kupovina, pribavljanje kurbana, ali i duhovne pripreme. Posebna priprema je dan uoči samog Kurban-bajrama, gdje većina ljudi upražnjava post na dan Arefata. I obično u razgovoru sa vjernicima vidimo da puno vjernika taj dan posti, što nas i te kako raduje. Zatim, pored ovih duhovnih priprema, radi se i na jačanju porodičnih veza, planiranjem kako obradovati i na koji način druge ljude. Nažalost, te porodične veze su u ovom vremenu u kome živimo prilično došle u krizu, pa je ovo prilika da se te porodične veze obnove tako što ćemo se izviniti jedni drugima, tražiti oprosta, namiriti štetu ako smo je načinili. Dakle, u takvim stvarima i takvim pripremama se provode ovi dani. Sam dan Bajrama počinje sabah namazom, prvom dnevnom molitvom koja je propisana u svakom danu. Nakon toga ide Bajram namaz koji se obavlja u džamijama, koje su, hvala Bogu, u zadnje vrijeme su sve punije. Nakon namaza ljudi se međusobno grle, čestitaju, stišću ruku jedni drugima, vraćaju se u svoje kuće kako bi čestitali svojim ukućanima Bajram i prinijeli žrtvu kurbana. Poseban je naglasak u ovim kurbanskim danima na dijeljenju mesa, vremena i pažnje, jer upravo tu Bajram dostiže svoju punu svrhu, puni svoj smisao.
NN: Kurbansko meso se dijeli komšijama, prijateljima i potrebitima. Pruža li nam Bajram priliku da položimo ispit iz ljudskosti? Da se sjetimo bolesnih, siromašnih…
LATIFOVIĆ: Apsolutno. Bajram nije samo vjerska forma, Bajram je životna lekcija. Kroz čin kurbana mi ne polažemo samo vjerski, već i ljudski ispit. Iz ovog duhovnog segmenta pokazujemo koliko smo spremni žrtvovati nešto u ime Boga, ali kroz Kurban-bajram polažemo i ljudski ispit kada komad kurbanskog mesa podijelimo sa komšijom, bez obzira na to ko on bio, a poželjno je, ako su nam komšije nemuslimani, da ih ne izostavljamo iz podjele kurbanskog mesa. Dakle, kada dijelimo to meso sa komšijama, sa staricom koja živi sama, sa bolesnikom ili siromašnom porodicom, tada na djelu pokazujemo ono što vjera od nas stalno traži, a to je da budemo, u pravom smislu riječi, ljudi. Da budemo ljudi. U vremenu kada mnogi pate u tišini, Bajram nas poziva da ih potražimo, otvorimo vrata, podijelimo sa njima radost Bajrama. To je suština ibadeta. Nije to samo ritual, obred koji treba da napravimo u ovim danima, nego i suosjećanje, odgovornost i toplina prema drugima. Tako da je apsolutno Bajram prilika da pokažemo svoju ljudskost.
NN: Poslanik Ibrahim je bio spreman žrtvovati sina. Gdje je današnji čovjek po pitanju žrtve? Jesmo li postali previše sebični?
LATIFOVIĆ: Ovdje možda ne bismo trebali generalizovati, ali moramo priznati da savremeni čovjek često bježi od žrtve. Živimo u vremenu koje nas uči, nažalost, da mislimo samo na sebe, da se borimo za svoje, često zaboravljajući da istinske vrijednosti dolaze tek kada žrtvujemo nešto svoje za druge. Poslanik Ibrahim a.s. bio je spreman dati ono najdragocjenije, dati svoga sina iz ljubavi i pokornosti prema Bogu. I u stvari, Božja nakana nije bila žrtva Ismaila a.s., nego spremnost i jednog i drugog da žrtvuju nešto u ime Boga. To se i od nas traži, ta spremnost, želja i volja da nešto žrtvujemo. Danas se od nas ne traži žrtva kakva se tražila od Ibrahim a.s., ali se traži da žrtvujemo, recimo, komfor za svoju porodicu, traži se od nas da žrtvujemo vrijeme za svoje prijatelje, pažnju za starije, novac za one ljude koji su u potrebi, paket sa prehrambenim namirnicama… Na kraju, da odvojimo vrijeme da razgovaramo s ljudima. Nažalost, puno naših kuća naseljene su sa jednom ili dvije stare osobe koje imaju ili nemaju s kim razgovarati i onda kad im neko otvori vrata pa razgovara sa njima, veliko dobro im je učinio. A mi smo, evo, pod navodnicima, žrtvovali samo mali dio svoga vremena i posvetili se njima. Sebičnost otupljuje našu dušu, dok žrtva oplemenjuje čovjeka. Oplemenjuje čovjeka i vrijeme je da se tome vratimo. Da pokušamo da žrtvujemo nešto od onoga što je i nama samima drago kako bismo se približili drugim ljudima.
NN: U ovom trenutku milioni vjernika su na hadžu. Da li je hadž, kao posljednji stub islama, kruna čovjekove vjere?
LATIFOVIĆ: Hadž jeste, bez imalo sumnje, kruna vjere. To je putovanje koje nije samo fizičko, nego i duhovno, kroz koje vjernik simbolično napušta sve ovozemaljsko i vraća se svom Gospodaru čist kao na dan kad ga je majka rodila. Milioni ljudi u ihramima, bez statusa, bez titula, bez ikakvih razlika pokazuju snagu islamskog bratstva na dan Arefata, boraveći u ihramima. Hadž okuplja vjernike oko zajedničkih vrijednosti, a to su pokornost Uzvišenom Bogu, skrušenost, kajanje, nada, ali i empatija o kojoj govorimo. Hadž predstavlja ispunjenje vjerskog puta i podsjeća sve nas i one koji ga ne mogu fizički obaviti da naš život ima viši smisao i cilj od ovoga kojeg mi obično živimo u svakodnevnom životu.
NN: Koja bi bila Vaša bajramska poruka vjernicima?
LATIFOVIĆ: Bila bi jednostavna, ali suštinska, ono što bi po meni trebala da bude poruka Bajrama. Ne zaboravimo da nas Bajram uči da trebamo biti bolji prema Bogu, prema porodici, prema komšiji, prema onima koje je život nije nimalo mazio. Neka naše bajramske radosti ne završe u našim kućama, nego neka pređu i pragove onih koji su usamljeni, zaboravljeni, stari, nemoćni, bolesni ili su u bilo kakvoj drugoj potrebi. Neka naša srca odbace sve ono što nas udaljava jedne od drugih, a to su oholost, zavist i sebičnost. Bajram je slavlje duše, ali i ispit našeg karaktera. U ovim danima trebamo se radovati, ali i položiti ovaj ispit, a to je ispit ljudskosti.
Izvor: nezavisne.com / Adnan Selimović, foto: Velibor Tripić
