Moćna Sava i 5 manjih rijeka, plus 15 malih jezera u Lijevče polju – sve su to vodni resursi na teritoriji grada Gradiška, u čiju se zaštitu ulažu milioni maraka. Rezultat: voda iz gradiškog vodovoda jedna je od najkvalitetnijih u regionu.
Kako kaže Sandro Zeničanin, direktor Komunalnog preduzeća “Vodovod” Gradiška, na vodoizvorištu Žeravica, sa kojeg se pitkom vodom snabdijeva oko 48.000 stanovnika, voda izuzetnog kvaliteta, tako da je čak i u sirovom stanju ispravna za piće, što je prava rijetkost.

Mi ipak, čisto preventivno, radimo dezinfekciju vode, minimalnim količinom reziduala hlora – objašnjava Zeničanin.
Ističe da je “Vodovod” Gradiška jedino vodoprivredno preduzeće u Republici Srpskoj, koje “samo sebi proizvodi struju” i to na ekološki vrlo odgovoran način.
– Na vodoizvorištu Žeravica podigli smo fotonaponsku, ili kako se obično kaže solarnu elektranu, snage jod jednog megavata. To je projekat koji je realizovan u saradnji sa Centrom za međunarodnu saradnju i razvoj Republike Slovenije putem grantovskih sredstava – kaže Zeničanin.

Snabdjevanjem strujom iz ove elektrane, “Vodovod” će uštedjeti mnogo novca, ali i smanjiti godišnju emisiju ugljen dioksida za oko 900 tona, a to nije mala stvar.
Pored ulaganja u vodosnabdijevanje tu su i kapitalni projekti za izgradnju kanalizacione mreže i prečistača otpadnih voda. Iz ove oblasti je i najveći projekat, vrijedan 15,6 miliona evra, zbog “više politike” je već godinu i po “na čekanju”.

Kako za Srpskainfo kaže gradonačelnik Zoran Adžić, Gradiška je još 2018. godine uspostavila saradnju sa Švajcarskim sekretarijatom za obnovu i razvoj SECO i Njemačkom razvojem bankom KfW, te izradila projektnu dokumentaciju za sistem prikupljanja i prečišćavanje otpadnih voda na prostoru Gradiške i prigradskih naselja.
Kad se činilo da je kompletiranje kanalizacione mreže i izgradnja glavnog prečistača gotova stvar, Njemačka je obustavila projekt.
– Dobili smo odobrenje, odnosno grant sredstva u iznosu od 15,6 miliona eura za prvu fazu prikupljanja i prečišćenja otpadnih voda. Mi smo počeli tu aktivnosti, međutim zbog političkih dešavanja na prostorima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, taj je projekat obustavljen, iako je hvaljen kao jedan od najboljih projekata ikada provedenih u BiH – kaže Adžić.

Kako kaže Sandro Zeničanin, direktor Komunalnog preduzeća “Vodovod” Gradiška, na vodoizvorištu Žeravica, sa kojeg se pitkom vodom snabdijeva oko 48.000 stanovnika, voda izuzetnog kvaliteta, tako da je čak i u sirovom stanju ispravna za piće, što je prava rijetkost.
Mi ipak, čisto preventivno, radimo dezinfekciju vode, minimalnim količinom reziduala hlora – objašnjava Zeničanin.
Ističe da je “Vodovod” Gradiška jedino vodoprivredno preduzeće u Republici Srpskoj, koje “samo sebi proizvodi struju” i to na ekološki vrlo odgovoran način.

– Na vodoizvorištu Žeravica podigli smo fotonaponsku, ili kako se obično kaže solarnu elektranu, snage jod jednog megavata. To je projekat koji je realizovan u saradnji sa Centrom za međunarodnu saradnju i razvoj Republike Slovenije putem grantovskih sredstava – kaže Zeničanin.
Snabdjevanjem strujom iz ove elektrane, “Vodovod” će uštedjeti mnogo novca, ali i smanjiti godišnju emisiju ugljen dioksida za oko 900 tona, a to nije mala stvar.

Pored ulaganja u vodosnabdijevanje tu su i kapitalni projekti za izgradnju kanalizacione mreže i prečistača otpadnih voda. Iz ove oblasti je i najveći projekat, vrijedan 15,6 miliona evra, zbog “više politike” je već godinu i po “na čekanju”.
Kako za Srpskainfo kaže gradonačelnik Zoran Adžić, Gradiška je još 2018. godine uspostavila saradnju sa Švajcarskim sekretarijatom za obnovu i razvoj SECO i Njemačkom razvojem bankom KfW, te izradila projektnu dokumentaciju za sistem prikupljanja i prečišćavanje otpadnih voda na prostoru Gradiške i prigradskih naselja.

Kad se činilo da je kompletiranje kanalizacione mreže i izgradnja glavnog prečistača gotova stvar, Njemačka je obustavila projekt.
– Dobili smo odobrenje, odnosno grant sredstva u iznosu od 15,6 miliona eura za prvu fazu prikupljanja i prečišćenja otpadnih voda. Mi smo počeli tu aktivnosti, međutim zbog političkih dešavanja na prostorima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, taj je projekat obustavljen, iako je hvaljen kao jedan od najboljih projekata ikada provedenih u BiH – kaže Adžić.

Navodi da su u toku pregovori sa predstavnicima Vlade Mađarske, s ciljem da mađarsko Ministarstvo za nacionalnu ekonomiju i regionalnu saradnju i Ministarstvo finansija preuzmu taj projekat, u saradnji sa mađarskom Eksim bankom.
U Gradiški se nadaju da bi projekat čiji je cilj i izgradnja glavnog gradskog prečistača otpadnih voda, na proljeće mogao biti nastavljen.

U međuvremenu, čuvari voda u Gradiški se bave drugim projektima.
Kako kaže gradonačelnik Adžić, grad Gradiška vodi računa o zaštiti životne sredine, a posebno zaštiti voda, pa su brojni projekti iz ove oblasti realizovani u saradnji sa partnerima, kako iz EU, tako i iz Republike Srpske.
Jedan od tih projekata je i nabavka specijalne opreme za prečišćavanje otpadnih voda. Uz pomoć Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, “Vodovod” Gradiška je nabavio mini bager gusjeničar sa priključcima, za uklanjanje otpadnog mulja u kanalizacionim kolektorima i postojećem prečistaču otpadnih voda.
Kako je precizirao direktor Denis Stevanović, Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS, ukupna vrijednost mašine je oko 60.000 KM, od čega je 22.000 KM učešće Fonda.– Ulaganjem u ovakvu savremenu opremu unaprijeđen je kapacitet upravljanja sistemom odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda, što direktno se utiče na očuvanje životne sredine i kvalitet života stanovništva – kaže Stevanović za Srpskainfo.

A i stanovništvo itekako brine o očuvanju voda u Gradiški i okolnini. Među onima koji više vremena provode na Savi i obalama njenih pritoka i ljevčanskih jezera, nego u svojoj kući ističu se dvojica Gradiščana: prvi ribar Gradiške, Marko Gljivica, i penzionisani kapetan riječne plovidbe Boris Rađen, zvani Barba.
Kako kaže Sandro Zeničanin, direktor Komunalnog preduzeća “Vodovod” Gradiška, na vodoizvorištu Žeravica, sa kojeg se pitkom vodom snabdijeva oko 48.000 stanovnika, voda izuzetnog kvaliteta, tako da je čak i u sirovom stanju ispravna za piće, što je prava rijetkost.

Mi ipak, čisto preventivno, radimo dezinfekciju vode, minimalnim količinom reziduala hlora – objašnjava Zeničanin.
Ističe da je “Vodovod” Gradiška jedino vodoprivredno preduzeće u Republici Srpskoj, koje “samo sebi proizvodi struju” i to na ekološki vrlo odgovoran način.

– Na vodoizvorištu Žeravica podigli smo fotonaponsku, ili kako se obično kaže solarnu elektranu, snage jod jednog megavata. To je projekat koji je realizovan u saradnji sa Centrom za međunarodnu saradnju i razvoj Republike Slovenije putem grantovskih sredstava – kaže Zeničanin.
Snabdjevanjem strujom iz ove elektrane, “Vodovod” će uštedjeti mnogo novca, ali i smanjiti godišnju emisiju ugljen dioksida za oko 900 tona, a to nije mala stvar.

Pored ulaganja u vodosnabdijevanje tu su i kapitalni projekti za izgradnju kanalizacione mreže i prečistača otpadnih voda. Iz ove oblasti je i najveći projekat, vrijedan 15,6 miliona evra, zbog “više politike” je već godinu i po “na čekanju”.
Kako za Srpskainfo kaže gradonačelnik Zoran Adžić, Gradiška je još 2018. godine uspostavila saradnju sa Švajcarskim sekretarijatom za obnovu i razvoj SECO i Njemačkom razvojem bankom KfW, te izradila projektnu dokumentaciju za sistem prikupljanja i prečišćavanje otpadnih voda na prostoru Gradiške i prigradskih naselja.
Kad se činilo da je kompletiranje kanalizacione mreže i izgradnja glavnog prečistača gotova stvar, Njemačka je obustavila projekt.
– Dobili smo odobrenje, odnosno grant sredstva u iznosu od 15,6 miliona eura za prvu fazu prikupljanja i prečišćenja otpadnih voda. Mi smo počeli tu aktivnosti, međutim zbog političkih dešavanja na prostorima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, taj je projekat obustavljen, iako je hvaljen kao jedan od najboljih projekata ikada provedenih u BiH – kaže Adžić.
Navodi da su u toku pregovori sa predstavnicima Vlade Mađarske, s ciljem da mađarsko Ministarstvo za nacionalnu ekonomiju i regionalnu saradnju i Ministarstvo finansija preuzmu taj projekat, u saradnji sa mađarskom Eksim bankom.
U Gradiški se nadaju da bi projekat čiji je cilj i izgradnja glavnog gradskog prečistača otpadnih voda, na proljeće mogao biti nastavljen.
U međuvremenu, čuvari voda u Gradiški se bave drugim projektima.
Kako kaže gradonačelnik Adžić, grad Gradiška vodi računa o zaštiti životne sredine, a posebno zaštiti voda, pa su brojni projekti iz ove oblasti realizovani u saradnji sa partnerima, kako iz EU, tako i iz Republike Srpske.
Jedan od tih projekata je i nabavka specijalne opreme za prečišćavanje otpadnih voda. Uz pomoć Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, “Vodovod” Gradiška je nabavio mini bager gusjeničar sa priključcima, za uklanjanje otpadnog mulja u kanalizacionim kolektorima i postojećem prečistaču otpadnih voda.
Kako je precizirao direktor Denis Stevanović, Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS, ukupna vrijednost mašine je oko 60.000 KM, od čega je 22.000 KM učešće Fonda.– Ulaganjem u ovakvu savremenu opremu unaprijeđen je kapacitet upravljanja sistemom odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda, što direktno se utiče na očuvanje životne sredine i kvalitet života stanovništva – kaže Stevanović za Srpskainfo.
A i stanovništvo itekako brine o očuvanju voda u Gradiški i okolnini. Među onima koji više vremena provode na Savi i obalama njenih pritoka i ljevčanskih jezera, nego u svojoj kući ističu se dvojica Gradiščana: prvi ribar Gradiške, Marko Gljivica, i penzionisani kapetan riječne plovidbe Boris Rađen, zvani Barba.
Gljivica kaže da Sportsko ribolovno društvo “Amur” Gradiška redovno organizuje akcije čišćenja obala Save i njenih pritoka Vrbaške, Jablanice, Lubine i Mature. Ribari su često i na jezerima, ne samo zbog ribolova, nego i zbog poribljavanja i skupljanja smeća, koje neodgovorni kupači ostave za sobom.

Posebnu pažnju ribari skreću na jezera u Lamincima i Rogoljima.
-Mladi sportski ribolovci su u tim akcijama najbrojniji. Preko njih nastojimo da i drugu djecu i mlade edukujemo o značaju prirode, a pogotovo voda, za naš svakodnevni život. Sretni smo što imamo ovakvo bogatstvo i red je da ga njegujemo i čuvamo – kaže Marko Gljivica.
Boris Rađen Barba je više od pola života proveo na vodi, brodeći najčešće Savom, ali i Dunovom, Tisom i kanalima biše Jugoslavije. Otkako je bacio sidro, aktivan je ribolovac i zagovornik očuvanja prirode.
Barba kaže da svako treba prvo da “počisti pred svojim pragom” i da svoju djecu i unučiće nauči šta je priroda i kakvo je to blago.
-Imam dvojicu unuka, mali su ali ih već cijela Gradiška poznaje, jer su stalno sa mnom. Već sa 3 godine su prilazili vodi, sa četiri znali šta je udica i zašto ulovljenu ribu treba vratiti u rijeku i zbog čega se smeće ne smije bacati u vodu ili na obalu – kaže Barba.

Želja mu je da na sličan način animira i drugu djecu da zvaole vodu i prirodu.
– Volio bih da krenemo svi sa asfalta ka prirodi, a nešto najljepše je kada se djete od malena tome uči. Kada svako dijete bude cijenilo i vodu i pticu i ribu, možemo se nadati boljoj budućnosti – zaključuje Boris Rađen Barba.
Izvor: srpskainfo.com