Ovaj sindikalac mlađe generacije zalaže se i za drugačiju potrošačku korpu
Inicijativa Danijela Stojanovića, predsjednika sindikata u Javnom preduzeću „Protivgradna preventiva RS“ sa sjedištem u Gradišci i člana Republičkog odbora Sindikata poljoprivrede i prehrambene industrije RS zainteresovala je javnost.
Predložio je da se direktorima javnih preduzeća i ustanova poveća plata. Na prvi mah bi se reklo neopravdana inicijativa, ali Stojanović ima opravdane argumente za to.
„Direktori javnih ustanova i preduzeća nisu u istom položaju kao direktori u privatnom sektoru, jer nisu vlasnici, i mogu biti lako smijenjeni, vrlo često i bez valjanog razloga. Plate radnika često zavise od plata direktora. Plate direktorima iz javnog sektora su zaključcima iz 2011. i 2013. godine ograničene na tri hiljade maraka. Ovdje se stvara problem kod deficitarnih zanimanja, konkretno kod nas su u pitanju meteorolozi, koji za duplo veće plate idu raditi tamo gdje im je odgovornost daleko manja“, rekao je Stojanović.
Ograničenim platama direktorima, smatra Stojanović, izgubljen je prostor za manevar za povećanje plata i primanja svim ostalim radnicima. Ovaj sindikalac mlađe generacije zalaže se i za drugačiju potrošačku korpu. On samtra da život diktira promjene, koje mora uvažavati i sam sindikat. Tu korpu nazvao je „realnom potrošačkom korpom“.
„Sadašnja sindikalna potrošačka korpa, po mom mišljenju nije obuhvatila sve troškove. Potrošačka korpa moje šestočlane porodice trebala bi obuhvatiti i troškove popravke automobila, koji nije luksuz već potreba, pa troškove vrtića i škole, koji takođe zahtijevaju određene troškove. U mom slučaju se radi o dvoje djece vrtićkog i dvoje djece osnovnoškolskog uzrasta. Izleti, ekskurzije, treninzi i razne manifestacije su skupi i koštaju“, ističe Stojanović.
Ovaj sindikalac primijetio je i nesklad kod cijena domaćeg voća i povrća. Smatra da se u većini slučajeva od poljoprivrednika voće i povrće otkupljuje po gotovo minimalnim cijenama, a trgovci potom obračunavaju značajne marže i na taj način ugrožavaju potrošače.
„Postoje neke najave za povećanje plata. Ako se ove marže ne ograniče, onda povećanje plata uopšte ne vrijedi, gubi smisao. Vraćamo se unazad dva koraka a tobože idemo naprijed jedan korak. Poskupljenja su nastala zbog rata u Ukrajini. Ulje je bilo oko šest maraka, danas je nešto iznad tri. Ali cijene bureka ili hljeba su ostale previsoke. Boriću se protiv toga da poljoprivrednik mora dati dva kilograma pšenice za jednu kiflu. Nikakvo povećanje plata bez razumnog smanjenja trgovačkih marži nije realno, rekao je Danijel Stojanović, predsjednik sindikata u Protivgradnoj preventivi Republike Srpske.